U 18. stoljeću brojni su političari uvidjeli da su hrvatske zemlje tragično zaostale prema ostatku Europe. Unatoč tome, zbog okoštalosti feudalnih struktura i ljubomornog čuvanja povlastica plemenitih elita malobrojni su se usudili išta promijeniti. Nikola Škrlec Lomnički nije se samo usudio nego je i osobno stao na čelo hrvatske uprave i nevjerojatnom energijom nastojao modernizirati zemlju. Rođen je 1729. godine u uglednoj zagrebačkoj obitelji čiji su pripadnici bili potomci sitnog plemstva iz Turopolja, a već je kao mladić ostao bez roditelja te su ga skrbnici, pošto je završio gimnaziju u Pešti, poslali na studij filozofije u Beč. Poslije je nastavio studirati pravo u Bologni i Egeru diplomiravši 1753. godine. Već je sljedeće godine dobio posao državnog bilježnika u Zagrebu.
Hrvatskoj je bio potreban ustroj novog društva, a zadatka se prihvatio potomak turopoljskih plemića
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Ide pravilnik koji mijenja turistički sektor težak 300 milijuna eura godišnje: Je li to kraj pošasti mobilnih kućica?
Novi zakon mobilne kućice naziva modularno-montažnim kućicama, odnosno pokretnim kućicama, i prvi ih put izričito uvodi u izgrađenost kampa. Najvažnija formulacija glasi da se one uračunavaju u izgrađenost neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom
Gore kamioni, nestaje goriva i hrane: Ukrajinci gađaju Hornetima i novim tajnim dronom
Mali dron pojavio se kao ključni dio sve moćnijeg ukrajinskog arsenala dronova srednjeg dometa, koji sve češće love ruska logistička vozila duboko iza ruskih linija.
Macronov nuklearni kišobran sve je veći: Tko se nije skrio...
Sve više europskih zemalja sada želi osigurati mjesto ispod nuklearnih kišobrana, a poguranac im daje i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji otvoreno spominje mogućnost rata s Rusijom u roku od nekoliko godina
'Podržavam legalizaciju marihuane, a zbog gašenja zdravstvenih ustanova i kolapsa sustava bit će i ilegalnih akcija'
Saborski zastupnik i sinjski gradonačelnik ukazuje na sve veću centralizaciju u državi koja dovodi u opasnost manje sredine i tjera ljude iz njih
Veće poreze neće plaćati 60 % obrtnika, ali za njih 9000 davanja se udvostručuju
Ćorić je prema malim obrtnicima ostao blagonaklon, ali obaveze progresivno rastu oko osam do 82 posto za preostale obrtnike s jačim prihodima