Dugogodišnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, nedavno umirovljeni admiral Dragan Samardžić u crnogorskoj je javnosti lansirao pravu medijsko-političku bombu. Poveći, analitičan tekst koji je obavio na tamošnjem portalu Vijesti, nesporno je zanimljiv i hrvatskoj publici jer je riječ o sukcesiji vojne imovine bivše SFRJ, s posebnim naglaskom na odnos Crne Gore i Hrvatske i slučaj školskog broda Jadran.
Ogroman odštetni zahtjev
Dragan Samardžić
Hrvatskoj dugujemo dvije milijarde dolara, svojatanje broda Jadran je opasno
"S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja neovisnosti Hrvatske nije bio u njezinim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument", napisao je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
MIRKO GALIĆ
Dokle nered može biti bezopasan? Vučić na Miloševićevim stazama, hrvatska vlast ne vidi Skeju
Kvadratura hrvatsko-srpskog kruga neće se brzo riješiti, s koje god se strane stane rješavati. Srbija za pomirenje nije zrela, Hrvatska nije dovoljno zainteresirana, a Srbi i Hrvati dijele sudbinu svojih država. Dokle taj nered može biti bezopasan?
INTERVJU: PERO SUDAR
Na proslavama ratnih pobjeda nikad ni spomena o pobijenima. Vodi li to prema miru?
Umirovljeni pomoćni biskup vrhbosanski o ratu i miru, mržnji i pomirenju, vjeri i naciji, Crkvi i politici
PIŠE MARKO JELIĆ
Znanost slavi onoga tko će biti u pravu za deset godina, a politika onoga tko je uvjerljiv do četvrtka
Zamislite čovjeka koji ima uređen život i kojem je jasno da mu ulaznica u politiku znači osobni rizik. Dobri ljudi ne odustaju od politike zbog nedostatka morala, već zbog savršeno razumljiva izračuna
HRVOJE ZOVKO
I za Vučića i za studente rat u Hrvatskoj počeo je 4. 8. 1995.
Tko god pobijedi na sljedećim parlamentarnim izborima u Srbiji, odnos prema Oluji i ratnoj prošlosti teško da će se bitno promijeniti
ŽARKO IVKOVIĆ
Gospićani se osjećaju napušteno. Bi li država jednako postupala da tisuće tona opasnog otpada leže pokraj Zagreba, Splita ili Rijeke?
Trebalo je proći 18 mjeseci da problem Gospićana postane politički važan. Danas su svi glasni i zabrinuti. Gdje su bili kad su kamere bile isključene?
Kod broda je za vlasništvo bitno gdje je upisan/matična luka a ne gdje se fizički nalazio. Rusko-srpski uticaj ih opet vodi na tamnu stranu nažalost...