Udruga građana hrvatske narodnosti u Češkoj Republici, u četvrtak je navečer u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču, predstavila hrvatsko izdanje knjige „Boje hrvatske Moravske“, objavljene 2024. godine.
Riječ je o prvoj opsežnoj monografiji o povijesti, kulturi, tradiciji i jeziku moravskih Hrvata odnosno hrvatskoj manjini u Češkoj Republici, koja je nekada živjela u južnoj Moravskoj, a u stručnoj se literaturi često označava kao “izumrla” ili jednostavno “nestala”.
Da to nasreću, baš nije posve tako, uvjerili smo se na bečkoj promociji monografije, koju je mješovitoj bečkoj publici, u kojoj su bili gradišćanski Hrvati, suvremeni hrvatski doseljenici i Česi, izuzetno profesionalno i zanimljivo predstavila jedna od urednica knjige, moravska Hrvatica Lenka Kasper Koprivova, koja je i dugogodišnja potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj Republici. Koautorica monografije je etnologinja Eliška Leisserova. Obje urednice su pripadnice mlađe generacije moravskih Hrvata.
Knjiga ima gotovo 270 stranica i bogato je ilustrirana. Fascinantnog je dizajna i kolorita koji privlači pozornost čitateljstva. Priloge u njoj potpisuje, kako se je moglo čuti, čak 16 renomiranih autora, različitih struka.
Autorica monografije je napomenula da je predstavljeno hrvatsko izdanje knjige tiskano uz potporu Hrvatske matice iseljenika i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Monografija je prethodno objavljena i na njemačkom (2021.) i češkom jeziku (2017.).
Prijevod potpisuje poznati hrvatski povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, inače predsjednik Hrvatsko-češkog društva, te kroatistica iz Praga Helena Stranjik.
Uz promociju monografije, u Beču je prikazana i prigodna izložba rijetkih fotografija u boji, na kojima su moravski Hrvati u narodnim nošnjama, 30-tih godina prošlog stoljeća. U svakom slučaju zanimljivi raritet.
Veličanstveni glazbeni okvir promociji hrvatskog prijevoda knjige “Boje hrvatske Moravske” i izuzetno zanimljive i dokumentarno vrijedne izložbe dao je Folklorni ansambl gradišćanskih Hrvata “Kolo Slavuj” iz Beča, pjesmama moravskih Hrvata. Sjajnim profesionalnim pjevanjem i glazbenom pratnjom na glasoviru, poznatog gradišćanskohrvatskog glazbenika i pedagoga Filipa Tyrana, oduševili su bečku publiku.
Predstavljanje monografije “Boje hrvatske Moravske” održano je na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Kroz program je vodila Adrijana Markon Jurčić, djelatnica Hrvatskog centra u Beču, koji je bio domaćin i jedan od organizatora bečke promocije.
Naime, bečka književno-izložbena promocija ostvarena je u zajedničkoj suradnji Veleposlanstva Češke Republike u Austriji, Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj Republici i Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču, uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji.
Nakon uvodnog pozdrava Adrijane Markon Jurčić koja je zahvalila svima koji su zaslužni za ovo vrijedno izdanje i njegovu promociju u Beču, prisutnima se je u ime Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji obratio Josip Špoljarić, opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu.
Špoljarić je rekao kako je dobro da se promocija monografije održava upravo kod gradišćanskih Hrvata, koji su na prostore današnje Austrije i šire, naseljavali u 16. stoljeću, istovremeno s moravskim Hrvatima. Naglasio je kako je objema hrvatskim manjima, kako u Austriji tako i u Češkoj, višestoljetni prioritet bilo očuvanje hrvatskog identiteta i jezika. I to u vremenskim razdobljima kada to baš nije bilo lako provedivo.
U nastavku je Adrijana Markon Jurčić vodila zanimljiv razgovor s urednicom monografije, upitavši je za njeno viđenje kako su moravski Hrvati ipak uspjeli stoljećima sačuvati svoj jezik i identitet, te po čemu su se razlikovali od domicilnog, češkog stanovništva?
Lenka Kasper Koprivova je rekla kako je monografija podijeljena na tri cjeline: Povijest - Jezik - Tradicijska kultura. O svakoj od tih cjelina dala je sažeti pregled.
Između ostalog, istaknula je povijesni kontekst prisutnosti Hrvata na moravskom području i njegov značaj, te tragičnu sudbinu Hrvata u Moravskoj, koji su unatoč prisilnog raseljavanja 1948. godine i svim ostalim nedaćama sačuvali svoj nacionalni identitet u trima selima: Jevišovka, Dobro Polje i Nova Prerava.
A kada smo kod nedaća treba spomenut da je nakon turske najezde u 16. stoljeću, sredinom 20. stoljeća ponovno moravske Hrvate zadesila tragična sudbina, i to kao osveta matične zemlje Češke, u kojoj su uz pomoć iz SSSR-a 1948. vlast preuzeli domaći komunisti. Hrvati su, stjecajem povijesnih okolnosti, izjednačeni s Nijemcima i doživjeli su sudbinu toga naroda u Češkoj.
Svakako treba naglasili da se je češka vlada za sve to 1999. godine ispričala moravskim Hrvatima. te da su današnji hrvatsko-češki odnosi prijateljski.
Urednica monografije govorila je na bečkoj promociji i o jeziku moravskih Hrvata, i Andreju Noviku koji u knjizi objašnjava u čemu je jedinstvenost moravskog hrvatskog jezika i kako ovaj idiom funkcionira, te o tradiciji, vjerskim običajima, obredima i narodnoj predaji kod moravskih Hrvata. Ukratko, o njihovom životu u južnoj Moravskoj kroz stoljeća.
“Ono što mi je pritom bilo posebno važno je da je knjiga svima pristupačna i da za njeno čitanje nije potrebno biti znanstveno obrazovan”, istaknula je u Beču Lenka Kasper Koprivova.
Uz napomenu, kako posljednja tri poglavlja knjige nisu posvećena izravno moravskim Hrvatima, već njihovim češkim i njemačkim prijateljima: češkom svećeniku Aloisu Malecu koji je djelovao kao prosvjetitelj moravskih Hrvata u Dobrom Polju i austrijskom slikaru Othmaru Ruzicki koji je u hrvatskim selima našao inspiraciju za velik dio svog stvaralačkog opusa.
Iz svega iznesenoga, a i iz brojnih postavljenih pitanja iz publike moglo se je zaključiti da su moravski Hrvati u mnogočemu posebni u toj staroj srednjoeuropskoj, hrvatskoj dijaspori.
Posebno je zanimljiva bila informacija da je početkom 21. stoljeća primjećena revitalizacija tamošnje hrvatske manjinske zajednice. Tim više ova povijesno-dokumentaristički vrijedna monografija sada postaje kamen temeljac za daljnja istraživanja.
“Nastavak, sigurno slijedi, jer monografija ima ne samo znanstvenu nego i emocionalnu komponentu. Ona je plodno tlo za prenošenje hrvatskog identiteta na mlade naraštaje moravskih Hrvata. Mnogo ljudi u Hrvatskoj uopće nezna za moravske Hrvate, a ni u Češkoj, mnogo Čeha nema pojma da kod njih žive moravski Hrvati. Zato sam jako sretna da je ova monografija objavljena, i to na hrvatskom, češkom i njemačkom jeziku”, rekla je za Večernji list urednica knjige Lenka Kasper Koprivova.
“Ovo je ovdje u Hrvatskom centru u Beču emotivan susret gradišćanskih i moravskih Hrvata, dvije hrvatske manjinske zajednice iz Austrije i Češke. Obje dijele sličnu sudbinu, bijega pred Osmanlijama u 16. stoljeću. U Drugom svjetskom ratu moravski su Hrvati doživjeli veliku tragediju, ali ipak su uspjeli opstati i sačuvati hrvatski identitet. Osobno sam 1998. godine bio kod moravskih Hrvata u Jevišovki. Bio je to susret pun emocija, na kojem su pokazali koliko im je važno zajedništvo”, rekao je za Večernji list opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Josip Špoljarić.
“Bečka promocija imala je dva vrhunca, predstavljanje hrvatskog izdanja monografije i izložbu prvih slika u boji moravskih Hrvata u narodnim nošnjama iz daleke 1932. godine. Dirljiv je bio današnji susret gradišćanskih i ostalih Hrvata u Beču s moravskim Hrvatima, koji su najsjevernija hrvatska manjinska zajednica u srednjoeuropskom prostoru. Šarolika publika pokazala je veliko zanimanje za predstavljenu monografiju, jer o moravskim Hrvatima, malo se toga znade”, rekla je za Večernji list Adrijana Markon Jurčić, voditeljica bečke promocije i razgovora s urednicom monografije “Boje hrvatske Moravske” Lenkom Kasper Koprivovom.