Mišo je dječak iz Ukrajine, 15 mu je godina. Njegov dom spaljen je do temelja, a njegov je otac poginuo braneći Mariupolj u prvim danima ruske invazije. Dječak je zajedno s majkom spas od smrti pronašao u nekadašnjem dječjem ljetnom kampu pretvorenom u izbjeglički centar stotinjak kilometara udaljenom od Kijeva, gdje liječi svoju dušu i tijelo, nagriženo multiplom sklerozom. Dok provodi svoje dane zajedno s ostalom djecom poginulih branitelja, kao i s brojnom ratnom siročadi koja su ostala bez oba roditelja, Mišo nema puno želja. Prvu želju, da ponovno zagrli svoga oca, nitko mu ne može ispuniti. Drugu želju, da zasvira gitaru čiji zvuk potiskuje njegov strah, ispunili su mu hrvatski humanitarci okupljeni u udrugu Dobro dobrim DoDo.
NESEBIČNO POMAŽU
Hrvatski veterani i navijači vraćaju osmijeh na lica ukrajinske djece: 'Pomoć sami razvoze od vrata do vrata'
Naša reporterka s humanitarcima udruge Dobro dobrim DoDo dijelila pomoć koju su u teško stradala ukrajinska područja dopremili već 83. put
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Bar u Hrvatskoj ima mjesta koliko hoćeš za taj nesretni narod. S milijardu kuna iz INAe se mogla napraviti koja kućica za njih u Lici ili Slavoniji.