Kolumna

Hrvatski turizam više ne može živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija

Foto: Zvonimir Barisin
Hrvatski turizam više ne može živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija
12.08.2026.
u 11:30
Budućnost turizma neće pripasti onome tko ima najtoplije more, nego onome tko ima najugodnije ljeto. U protivnom, turisti će se brojiti na sasvim drugim geografskim širinama.

U moru jezičnih novotvorenica eto još jedne: coolcation. Spoj je riječi cool i vacation, a označava odmor u hladnijim destinacijama, odnosno biranje lokacija na kojima su ljetne temperature ugodnije, priroda dostupnija, a boravak na otvorenom manje iscrpljujuć.

Nepodnošljivo visoke temperature mijenjaju čitav doživljaj destinacije, a prizori spaljene zemlje i presušenih rijeka sve snažnije preoblikuju način na koji putujemo. Norveški fjordovi, Stockholm s arhipelagom, Helsinki s otocima i saunama, Reykjavik kao baza za istraživanje Islanda ili Edinburgh kao grad za šetnje, muzeje i izlete u prirodu, sve su to destinacije koje dobro odgovaraju ovoj logici. I sve ih više, kraj najljepše obale na svijetu, pohode i Hrvati.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 1

Avatar horuk
horuk
12:08 12.08.2026.

Taj "Coolcation" je PR hajp skandinavskih zemalja. Inače čitamo svake godine o kraju hrvatskog turizma i da se ne može ovo ili ono. Čitam da se previše odlanjamo na turizam koji konstantno raste a premalo na industriju jao autoindustriju gdje pojedine auto kompanije dijele otkaze od nekoliko desetaka tisuća. Sjeverno more je i ljeti jedva 20⁰C. Znači nitko osim Engleza se tu ne kupa stvarno. Inače je i tmurno i zagađeno, bar njemački dio a vjerujem i dalje jer je zatvoreno more. Naravno da i mi moramo dalje gurati i pedalirati ali tradicionalna godišnja katastrofičnost nihe na mjestu. U prvoj liniji stvarno moramo gledati na ekologiju i čistoću. A naš natod to izgleda ne želi. Kutije cigara se bacaju tamo gdje se izvadi zadnja cigara, a otpad se vozi u šumu da bi se uštedilo 29 eur. Plaže se privatno betoniraju i ukrašavanju osobnim ukusom sa otpadnim materijalom koji se ubetonira. A uvijek oni koji to rade viču na državu da ne valja. A oni eto valjaju.