Počela žalbena rasprava u Haagu

Prlić: Herceg-Bosna je nastala kada je kolabirala država BiH

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
HAAG
Foto: DPA/PIXSELL
Dragan Čović
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
dragan čović
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dragan Čović
20.03.2017.
u 18:29
Šestorica bh. Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno su osuđena na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog “zločinačkog pothvata”
Pogledaj originalni članak

Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić na žalbenoj je raspravi u Haagu poručio kako je raspravno vijeće “temeljito pogriješilo” zaključujući u presudi da je udruženi zločinački pothvat formiran s ciljem stvaranja etnički čistog hrvatskog entiteta potpuno zanemarujući brojne dokaze o tome da su Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna formirani u trenutku kad je kolabirala centrala vlast u zemlji s ciljem obrane i organiziranja svakodnevnog života.

Granice Banovine iz 1939.

Pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu počela je sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bh. Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH te o žalbi tužiteljstva.

Haški je sud šestoricu bh. Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora “zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata”. Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jean-Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Zanemareni dokazi

Prlić je u svom obraćanju sudu kazao kako je raspravno vijeće izdvojilo nekoliko transkripata ureda hrvatskog predsjednika kako bi poduprlo svoje teze, a zanemarilo je bezbrojne druge transkripte koji govore da su Hrvati podupirali nezavisnost BiH i bili za suradnju. Prlić kaže da je u presudi potpuno zanemarena pomoć koju je Hrvatska pružala Sarajevu i ponude za savezništvo i ističe da su predstavnici Hrvata pregovarali uvijek o unutarnjem ustrojstvu BiH, a ne podjeli te države. Cilj Hrvata bila je obrana područja u kojima su živjeli a ne njihovo pripajanje Hrvatskoj, i raspravno vijeće te je dokaze zanemarilo.

Prlićev odvjetnik Michael Karnavas poručio je kako je raspravno vijeće u presudi pogrešno primijenilo pravo, bilo selektivno prema dokazima, pogrešno ih tumačilo i zanemarilo relevantne dokaze obrane. – Imali su 26 mjeseci da napišu presudu i potpuno su zanemarili Prlićevu obranu, potpuno su bezočno i bezobzirno propustili uzeti u obzir te dokaze – kazao je Karnavas ističući da se vijeće nije potrudilo sagledati dokaze u kontekstu.

Tijekom sedmodnevne rasprave obrane šestorice Hrvata dobile su svaka po jedan dan i tužiteljstvo jedan dan. Na kraju žalbene rasprave odvojeno je po deset minuta za svakog od šestorice Hrvata ako odaberu osobno se obratiti žalbenome vijeću. Pravomoćna presuda žalbenoga vijeća kojim predsjeda sudac Carmel Agius očekuje se koncem ove godine.

>> Počela žalbena rasprava u predmetu "Prlić i drugi"

>> Presuda zanemarila dokaze da su HVO i HZHB nastali zbog kolapsa centralne države

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

BA
bakulušić
19:32 20.03.2017.

Pouka: Ne branite kuću i obitelj jer možete završiti na haškom sudu bez mogućnosti da objasnite da je to vaša kuća i vaša obitelj!