Izvanredno stanje, kako je demografski problem nazvala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, strateško je pitanje s kojim se hrvatska država dosad nije ozbiljnije bavila ili ga nije ozbiljnije počela provoditi. Hrvatski demografi jedinstveni su u stavu kako je potreban što hitniji skup mjera obiteljske politike jer najavljeno povećanje jednokratne novčane pomoći neće biti dovoljno da se zaustavi odumiranje nacije.
Probleme s natalitetnom politikom imaju i druge države u Europskoj uniji, kao i u okruženju, a dobre primjere ne treba tražiti daleko. Istraživanje koje su objavili Stuart Basten i Tomas Frejka sa Sveučilišta Oxford pokazuju da je jedan od pozitivnih primjera Slovenija čiji program obiteljske politike uključuje produljeni i odlično plaćen roditeljski dopust, mrežu ustanova za brigu o djeci te relativno visoke naknade za djecu iz siromašnijih obitelji.
Drugi dobar primjer je Estonija, koja je uvela mogućnost korištenja rodiljskog dopusta do 18 mjeseci uz punu plaću u tom razdoblju, a svakom novorođenom djetetu zajamčeno je mjesto u javnom vrtiću. Bjelorusija i Ukrajina odlučile su se za metodu jačanja financijske pomoći, i to u iznosima od 22.000 kuna za prvo, 43.500 kuna za drugo te 88.500 kuna za svako iduće dijete.
U državama zapadne Europe pristup je od države do države različit. Njemačka kao gospodarska lokomotiva Europe nedostatak stanovništva pokušava nadoknaditi imigracijskom politikom, što se u novije vrijeme nije pokazalo kao idealno rješenje. Francuski model obiteljske politike jedan je od najstarijih u Europi i temelji se na velikom broju različitih oblika financijske pomoći ovisno o broju djece, korištenju roditeljskog dopusta za oba roditelja, poticajnoj stambenoj politici, kao i brojnim poreznim olakšicama i fleksibilnom radnom vremenu.
Švedska, koja se često navodi kao uzor u obiteljskoj politici, većinu mjera svodi na to da roditelji uz visoke državne naknade mogu provoditi vrijeme s malom djecom kod kuće u godinama kad im je to najpotrebnije.
>> Demografski jaz sve veći: u EU žive 81, u Africi 61 godinu
Interesantno, ni Švedska ni Slovenija nemaju vjeronauk u školama, ali zato forsiraju napredno znanje i znanost.. Ali zato Hrvatska...