Hrvatska je ostala usamljena u blokadi Crne Gore, što znači samo jedno

Na relaciji Bruxelles – Balkan ponovno sve zvoni od snažnih poruka i velikih obećanja. Novi predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa iskoristio je ovotjedni redoviti godišnji sastanak čelnika članica Europske unije s liderima šest država zapadnog Balkana kako bi poručio da je mjesto zapadnog Balkana "u srcu našeg europskog projekta" i da je proširenje EU "najbolja geostrateška investicija u mir, stabilnost i blagostanje". Portugalac Costa otvoreno poručuje da je unošenje dvostranih pitanja između država članica i kandidatkinja za članstvo u proces proširenja "nepravedno" i da će se on osobno uključiti u rješavanje sporova, koji otežavaju proširenje EU, dok se i u završnoj deklaraciji summita navodi da je ubrzanje pristupnog procesa prema načelu individualnih zasluga u zajedničkom interesu i da su regionalni i bilateralni sporovi ukorijenjeni u prošlosti predugo bili prepreka fokusiranju na budućnost. U Bruxellesu se sada ponovno govori o novoj dinamici procesa proširenja, odnosno o ubrzanju tog procesa, slično kao i prije skoro tri godine, kada je opća ruska invazija na Ukrajinu aktualizirala i pitanje integracije zapadnobalkanskih aspirantica u Uniju, kako one ne bi pale pod utjecaj Rusije i ostalih trećih sila, poput Kine i Turske. Međutim, nakon toga se nije puno napravilo, osim što je Bosna i Hercegovina prije godinu dana dobila kandidatski status, a Albanija, nakon što se njezin pristupni proces odvojio od Sjeverne Makedonije, u listopadu započela svoje pregovore i otvorila prva pregovaračka poglavlja.