Središnja banka ovih je dana predstavila rad u kojemu se mjere makroekonomski učinci hrvatskog pristupanja Europskoj uniji u prvih deset godina članstva. Riječ je o istraživanju Matea Ljubišića i Tomislava Globana, objavljenom u časopisu Post-Communist Economies, koje s pomoću metode sintetičke kontrole uspoređuje stvarnu Hrvatsku sa “sintetičkom Hrvatskom” – zamišljenom zemljom sličnom Hrvatskoj koja nije ušla u EU. Rezultati pokazuju da je u prvom desetljeću članstva (2014. – 2023.) hrvatski BDP u prosjeku bio oko 18 posto veći od sintetičke usporedbe, izvoz roba i usluga u 2023. čak 51,6 posto veći, investicije 20,2 posto, a dohodak građana 25 posto veći. Najjači učinci zabilježeni su u izvozu, uvozu, investicijama, dodanoj vrijednosti uslužnog sektora i nacionalnom dohotku, a učinci su se dodatno pojačali nakon 2020., što autori povezuju s ulaskom u europodručje i Schengen te rekordnim korištenjem EU fondova. Hrvatska je iz EZ fondova u 2017. povukla sredstva u protuvrijednosti od 1,2% BDP-a, a u 2021. i 2023. godini više od 4%.
Hrvatska je od EU profitirala većim BDP-om, izvozom, investicijama i dohotkom
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Saudijska Arabija kakvu ne poznajete: Okreću se struji, a žene im voze Uber
Ovo je jedina zemlja u svijetu u kojoj sam doživjela da na spomen Hrvatske prva asocijacija nije nogomet, nego Dubrovnik
Što kapitalizam dulje traje, to je veća opasnost od našega općeg samouništenja
Članica užeg vodstva Radničke fronte o dramatičnom trenutku naše civilizacije
U srcu Sjedinjenih Američkih Država svjedočili smo 'simboličnoj pobjedi Irana'
'Lideri Irana nisu sigurni u vlastitoj zemlji gdje bi ih Amerika mogla ubiti. No u SAD-u uživaju zaštitu američke tajne službe', piše New York Times
Xi upozorio Trumpa da ne padne u 'Tukididovu zamku'
Kina je zaprijetila protumjerama ako SAD pokuša ometati razvoj kineske AI. Xi je u četvrtak poručio da odnosi ne moraju nužno doći do te točke
Da je upravo odmak od Beograda za nas najbolji mogući smjer, vidi se po tome gdje se danas nalazi Hrvatska, a gdje Srbija
Srećom, jugofilija je u Hrvatskoj još uvijek ograničenog dosega
Neka jesmo, da bar nešto koristi od EU ima. A i platili smo to, u Haagu, našom kunom, zakonima koje nam pišu drugdje, prodajom HT-a, INA-e, obale, propalom brodogradnjom i agrarom. Sad biznis ide i proračun punimo porezima. Ali ne treba zaboraviti - dobit više ne ide domaćim, nego mahom stranim vlasnicima - profinjena varijanta modernog kolonijalizma.