UGOVOR O DJELU

Honorarac koji na godinu zaradi 101.000 kuna ima i godinu dana staža

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Honorarac koji na godinu zaradi 101.000 kuna ima i godinu dana staža
07.10.2019.
u 12:16
Honorarni rad dogurao do četiri milijarde kuna, što je 200 milijuna više nego 2017., a na poslovima koje obavljaju honorarci moglo bi se zaposliti 40 tisuća ljudi
Pogledaj originalni članak

Lani je preko ugovora o djelu povremeno ili stalno radilo 215.404 građana. Svi oni koji su nezaposleni, a tijekom prošle godine su honorarčeći zaradili prosječnu bruto godišnju plaću u zemlji – 101.376 kuna – ujedno su stekli i godinu dana mirovinskog staža.

Plaćaju porez i prirez

Porezna uprava ističe da su 2018. godine građani honorarno zaradili četiri milijarde kuna drugog dohotka na koje su platili 248,7 milijuna mirovinskih doprinosa za prvi stup, 51,49 milijuna doprinosa za drugi stup te 220 milijuna kuna zdravstvenih doprinosa!

Obaveza plaćanja socijalnih doprinosa na neke oblike honorarnog rada prvi put je uvedena 2003. godine, a od 2017. godine plaćanje je prošireno na dotad izuzete oblike: rad umirovljenika, autorske honorare i honorare za isporučena autorska djela.

Uz prepolovljene socijalne doprinose honorarci plaćaju porez na dohodak te prirez prema mjestu stanovanja. Proizlazi da honorarci tijekom godine zarade 40 tisuća prosječnih godišnjih plaća u zemlji, odnosno na njihove bi se honorarne poslove moglo zaposliti oko 40 tisuća ljudi. Posljednjih se godina vrijednost honorarnog rada kreće od 3,8 do 4 milijarde kuna. U 2018. godini honorari su podebljani za 200 milijuna kuna u odnosu na 2017. godinu, pa proizlazi da je dinamika povećanja zarade preko drugog dohotka bila slična dinamici povećanja ostalih plaća.

Nijedna državna institucija zasad ne raspolaže zbirnim podacima o ukupno preračunatom mirovinskom stažu, no ranijih je godina objavljeno da se među honorarcima nalazi oko 13 tisuća umjetnika, 56 tisuća raznih autora, 90 tisuća članova skupština, nadzornih odbora i raznih povjerenstava, 40 tisuća akvizitera, trgovačkih putnika, prevoditelja, sudaca porotnika i sudskih vještaka te oko 100 tisuća ostalih građana koji povremeno rade preko ugovora o djelu. Najviše je honoraraca u izbornim godinama zbog velikog broja građana angažiranih na biračkim mjestima. Na primjer 2017. honorarno je radilo oko 275.000 građana, kada su bili lokalni izbori.

Nezaposlenima se, objašnjavaju u Regosu i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, godišnji honorar preračunava u radni staž tako što se dijeli s prosječnom plaćom u zemlji. Na taj način može se steći najviše jedna godina staža! Primjerice, nezaposlena osoba koja je lani mjesečno zaradila oko 8500 kuna bruto ostvarila je mjesec dana staža, za honorar oko 50 tisuća godišnje stječe se pola godine staža, honorar od 101 tisuću kuna donosi godinu dana staža. Zaposleni ostvaruju staž na osnovi radnog odnosa te im se on ne može duplicirati. Njihovi honorari, međutim, utječu na visinu vrijednosnog boda za izračun mirovina. – Propisano je da se staž osiguranja ostvaren po svim osnovama računa najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini – navode iz HZMO-a.

Među ljudima koji posljednjih godina odlaze u mirovinu njih oko 2500 radilo je honorarno. Do početka ove godine honorari su evidentirani kod približno 25 tisuća građana koji su otišli u mirovinu nakon 2003. godine. – Podaci o iznosima primitaka po osnovi drugog dohotka kao i o iznosima uplaćenih doprinosa za I. i II. stup mirovinskog osiguranja dostupni su putem sustava eGrađani, i to za sve primitke ostvarene nakon 1. siječnja 2014. kada je uveden obrazac JOPPD.

Pretkompletiranje staža

Za primitke ostvarene u razdoblju do 31. prosinca 2013. podaci su dostupni putem izvatka iz registra o obračunanom i uplaćenom doprinosu za I. stup za drugi dohodak, pojašnjava Marija Majdak, predstojnica ureda u Regosu.

HZMO podsjeća da se preko sustava eGrađani mogu dobiti četiri nove potvrde vezane uz mirovinska prava, i to potvrda o stažu i plaći (PONA), obavijest o ostvarenom drugom dohotku (DOHA), potvrda da osoba je/nije korisnik prava iz mirovinskog osiguranja (MIO) i potvrda o isplaćenom doplatku za djecu (PIDD).

Inače, nadležne službe savjetuju svima da najmanje godinu dana prije odlaska u mirovinu zatraže “pretkompletiranje” svog spisa, što uključuje kontrolu svih podataka o stažu, plaći i honorarima na koje su plaćeni doprinosi kako im provjera i prikupljanje podataka ne bi usporili izdavanje rješenja. Ako imaju inozemnog staža, tada se pretkompletiranje treba tražiti nekoliko godina ranije.

>> Pogledajte i ovaj video: Što su to nacionalne mirovine?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

DU
Deleted user
19:06 07.10.2019.

Valjda je dopušteno pitanje - koliko "honoraraca" radi u vašim redakcijama???

Avatar indigo25
indigo25
12:42 07.10.2019.

Koja je to SDPova agencija objavila

Avatar dr._Vrapčello
dr._Vrapčello
13:06 07.10.2019.

Honorarci, državi ni lipe dok god daju novac NGO mafiji.