Kako će država izdržati sve troškove ako Vlada do izbora nastavi driješiti kesu svaki put kad građani štrajkom stanu dokazivati da su slabo plaćeni. Većina je nezadovoljnika tako namirila svoja potraživanja; ostali su još suci i njihovi pomoćnici – za njih država još nije našla formulu da i oni budu zadovoljni, a da ne isprazne državnu blagajnu. Posljednja cijena izbora vrtoglavo se popela gotovo za pola milijarde eura, s povišicom onim kategorijama zaposlenika koji žive na državnim jaslama. Njima je to bonus, državi teret, a vladajućoj stranci prilika za ekstrazaradu na tržištu od 200 tisuća birača koji su nagrađeni povišicom plaća. Hoće li zaboraviti tko im je to dao?
Cijena izbora
Hoće li birači na državnim jaslama isprazniti proračun? I tko će za to platiti ceh?
U javnim službama su dobro procijenili da pred izbore, kao pred Božić, svi očekuju darove; premijer Plenković ukazao im se kao Djed Mraz, i podijelio povišice iz državne košarice
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić