Dok su se u Daytonu okupljali brojni domaći i svjetski političari kako bi raspravljali o 30. obljetnici sporazuma koji je donio nesavršeni mir u Bosnu i Hercegovinu, na drugom kraju svijeta javnost u toj BiH i susjednoj Hrvatskoj svjedočila je slavljenju onih koji su svjetlo u tunelu daytonske države. Večernjakov pečat mlađi je od Daytonskog sporazuma i nema pretenzije imati povijesno i svako drugo značenje koje ima taj mirovni dokument iz vojne baze u Ohiju. Ipak, cilj mu je i, po ocjenama mnogih, uspješno ga ostvaruje, biti slika ljepše, uspješnije, pozitivnije države i društva. A toga ima i u nesretnim i tragičnim okolnostima kakve su u jesen prošle godine pogodile prostor sjeverne Hercegovine i središnje Bosne. U noći na 4. listopada smrtonosna je bujica odnijela 27 života. Ta je tragedija ujedinila sve u BiH i susjedstvu. Pokazujući humano lice, svi su barem malo pokušavali ublažiti bol i pomoći žiteljima Jablanice, Konjica, Kiseljaka, Kreševa, Fojnice. A iz poplava isplivale su stotine heroja.
Heroji poplava Pečatom su ponovno, barem nakratko, izbrisali podjele u društvu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić