Hercegovci popiju više od 200 kilograma kamenja

MOSTAR - Istraživači međunarodne američko-engleske tvrtke NOBEL Corporation došli su do zaključka da čovjek tijekom svoga života, naročito u Hercegovini, popije više od 200 kilograma kamenja. NOBEL Corporation svoja predstavništva ima u svim europskim zemljama i bavi se problematikom onečišćenja pitke vode i posljedicama koje se javljaju kod čovjeka konzumiranjem takve vode. No, kad je riječ o samoj tvrdoći vode, stručnjaci naglašavaju da ona nije opasnost za zdravlje ljudi. Stoga ni kamenac, kako misli većina, u ljudskom organizmu ne nastaje zbog konzumiranja tvrde vode.

 Tvrda voda nije štetna za zdravlje ljudi i najviše utječe na sam okus vode. Naročito je štetna u industriji i domaćinstvu jer otežava tehnološke procese i stvara kamenac u cijevima i kotlovima pri zagrijavanju; u takvoj vodi povrće se teže kuha, deterdžent-sapun teže pjeni i dolazi do njegove veće potrošnje. Stoga bi mogli kazati da tvrda voda negativno utječe najviše na ekonomiju  kaže magistar Seid Bobar iz Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačke županije.

On objašnjava kako su, da bi došlo do pretvaranja hidrokarbonata u karbonat (kamenac) iz vode, potrebne visoke temperature. Budući da organizam ne može proizvesti toliko visoke temperature, tvrda voda ne može na njega niti značajnije utjecati.  No, ono što je naročito zanimljivo je da kamenac u organizmu čovjeka, naročito na području Hercegovine, nastaje pretjeranom konzumacijom povrća koje sadrži puno oksalata, potom mliječnih proizvoda, čokolade  upozorava Bobar.

Tvrdoća vode fizikalna je karakteristika koju čine soli Ca, Mg, Fe i Al, a u BiH izražava se njemačkim stupnjem. Istraživanja županijskog Zavoda pokazala su da je voda najmekša u sjevernom djelu županije, odnosno Prozoru-Rami, u Jablanici je srednje meka, dok je već do Bijelog Polja umjereno tvrda. Tvrda voda izmjerena je od Bijelopoljske kotline do Bune, dok je najveći stupanj tvrdoće vode zabilježen u Čapljini i Ljubuškom.