HNB zatražio od banaka da odustanu od poskupljenja, Zaba već nudi besplatan račun

Nakon izgubljenog rata s trgovcima potrošači su na najboljem putu da ih matiraju i banke. Nekoliko mjeseci nakon što je država najavila da će ukinuti bankarske naknade za vođenje računa putem kojih se isplaćuje plaća, Zagrebačka je banka povećala svoje naknade, pa tako klijenti Zabe koji koriste paket ‘lepeza’ od prošlog mjeseca plaćaju 11,5 eura bankarske naknade mjesečno umjesto dosadašnjih 7,96 eura. No, Zaba veli da neće naplaćivati naknadu za vođenje osnovnog računa. Poskupljenja su također najavile Addiko banka, Erste, RBA i OTP banka.

Banke nisu objavile podatke koliko građana koristi takozvani osnovni račun, odnosno koliko klijenata ima samo jednu karticu na koju im sjednu plaća ili mirovina te njihovi vlasnici odmah podignu novac s tog računa i ne koriste druge usluge kao što su kreditne kartice banaka, mobilno bankarstvo ili plaćaju račune putem interneta. Banke će tako većini klijenata godišnje uzimati najmanje od 60 do 140 eura naknada za vođenje računa, sve kako bi se moglo reći da nepoznati broj korisnika neće plaćati ništa. Hrvati imaju najmanje dvije bankarske kartice.

Vlada je najavila poseban sastanak s bankarima od kojih će zatražiti da odustanu od poskupljenja naknada, a sličan sastanak održao se ovaj tjedan i u Hrvatskoj narodnoj banci, koja je također dala do znanja kako očekuje od banaka da povuku poskupljenja. Istodobno čeka se da Ministarstvo financija pripremi zakon o oslobađanju plaćanja naknada za osnovni paket, kao i konačna odluka vlasti što će se sve morati nalaziti u tom besplatnom paketu. U međuvremenu, traži se krivac za najnovija poskupljenja, pa tako Ministarstvo na neki način upire prstom u središnju banku, a ondje pak uzvraćaju da nisu ništa krivi te da djeluju u skladu sa svojim ovlastima.

Hrvatska narodna banka potvrdila je informaciju iz financijskih krugova o susretu s bankarima, te kaže da ‘komunicira s bankama u cilju nužnih izmjena u dostavljenim metodologijama da bi se ispunile smjernice iz Okružnice koju je središnja banka poslala krajem lipnja 2024.’ U toj je okružnici HNB tražio od banaka da definiraju kriterije po kojima se određuju naknade. Inače, udio naknada u ukupnim godišnjim prihodima banaka kretao se od 22 do 25 posto. U četiri godine, od 2019 do 2023. godine, naknade i provizije naplaćene sektoru kućanstava povećane su 11,5 posto!

VEZANI ČLANCI:

– Glavni ciljevi Okružnice su postizanje više razine izvjesnosti u pogledu naknada i stvaranje preduvjeta za kvalitetniji nadzor ovog područja, te u konačnici i bolji položaj korisnika usluga što se tiče informiranosti o cijenama usluga – poručuju iz HNB te odgovaraju da ‘nijedan zahtjev HNB-a u vezi s izradom metodologija ne može utjecati na povećanje postojećih naknada budući da se svi zahtjevi svode na to da subjekti nadzora trebaju objasniti kako su te naknade formirali.’

Ministar financija Marko Primorac ističe pak da je njegovo ministarstvo odlučilo “nakratko zastati s implementacijom mjera iz svoje nadležnosti dok se jasno ne utvrdi na koji način i u kojoj mjeri će aktivnosti Hrvatske narodne banke utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknad”. Banke s druge strane spretno koriste međuresorni ping-pong te poskupljuju svoje usluge. – Podsjećamo, kada je riječ o iznosu naknada koje banke naplaćuju svojim klijentima, a među kojima je i naknada za vođenje računa, postojeći zakonski okvir omogućava pružateljima usluga da formiraju naknade za svoje usluge u skladu s tržišnim uvjetima. Tek je iznimno naplata određenih vrsta usluga u poslovanju s potrošačima zakonom zabranjena ili ograničena i samo u tom dijelu HNB ima zakonsku osnovu za nadzor – vele u središnjoj banci.

>>FOTO Ljudi se i dalje zafrkavaju na račun izbora. Ovo su najbolje šale s društvenih mreža>>