Građanski odgoj i dalje je u povojima

Razvijati kompetenciju koja učenicima omogućuje učinkovito obavljanje građanske uloge, usvojiti znanje o ljudskim pravima, političkim konceptima, procesima i sustavima, kao i naučiti kako razvijati Ustavom propisane temeljne vrijednosti – slobodu, jednakost, etičnost, moral, obiteljske vrijednosti i vrijednost braka, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva i doma, očuvanje prirode i okoliša, vladavinu prava i demokratski višestranački sustav – sve su to odgojno-obrazovni ciljevi građanskog odgoja i obrazovanja, a još prije tri godine postavljeni su pred sve naše učenike. Naime, GOO u sve je hrvatske škole uveden 2019. godine kao međupredmetni sadržaj – onaj koji se uči u više različitih nastavnih predmeta, no njegovo savladavanje, razumijevanje i važnost daleko su od razina koje se postižu u europskim školama. Zato i ne čude lokalni pokušaji da se da veća važnost stjecanju toga znanja u školama, poput riječkog primjera. Grad Rijeka ponudio je naime građanski odgoj i obrazovanje kao međupredmetni sadržaj u svim školama, učenicima od petog do osmog razreda kao izvannastavnu aktivnost, a tu je i ovogodišnji zagrebački potez kojim je učenicima srednjih škola ponuđen predmet Škola i zajednica. Lokalnim poticajima, doduše prije više desetaka godina, građanski se odgoj jačao i u drugim zemljama ne samo Europske unije nego i svijeta.