S jučerašnjim danom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost privremeno je zatvorio Javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama jer je u nešto više od dva mjeseca, otkako je pokrenut, zaprimljeno 4100 projekata. Riječ je, naime, o programu financiranja pokrenutom početkom lipnja, a cilj je, ističu iz Fonda, poticanje građana na korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova te povećanje energetske neovisnosti. "Uz financijsku potporu, instaliranje solara postaje dostupnije široj javnosti, a veliki broj prijava potvrđuje da je ulaganje u obnovljive izvore energije dugoročno isplativa odluka za kućanstva", navode iz Fonda na svojim stranicama.
Poziv je namijenjen onima koji su ugradili fotonaponske elektrane za vlastite potrebe na krovovima obiteljskih kuća ili na pripadajućim pomoćnim objektima. Sufinanciraju se elektrane ugrađene i puštene u pogon s 1. siječnja, a građanima se sufinancira do 50 posto opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kW nazivne snage ugrađene elektrane. Fond će evaluirati pristigle prijave, a svi koji zadovoljavaju uvjete i imaju potpunu dokumentaciju mogu računati na poticaje za koje je, inicijalno i po objavi poziva, osigurano 10 milijuna eura. Ovisno o raspoloživim sredstvima i uspješnosti prijava, razmatrat će se i mogućnost ponovnog otvaranja poziva, ali i osiguravanje dodatnih sredstava s obzirom na to da je, kako je objavio direktor Fonda Luka Balen, vrijednost pristiglih prijava dosegla 12,5 milijuna eura.
U protekle dvije godine kućanstvima je kroz programe Fonda sufinancirano oko 5600 fotonaponskih elektrana. Geografski položaj Hrvatske pruža izvanredan solarni potencijal s prosječno 2500 sunčanih sati godišnje. Apsolutni lideri su obalna i otočna područja, gdje je ulaganje najisplativije. Otok Hvar, s gotovo 2700 sunčanih sati, prednjači u proizvodnji, gdje jedan instalirani kilovat snage (kWp) godišnje proizvede oko 1500 kWh električne energije. Slijede ga Cres, Šibenik, Komiža, Korčula i ostatak Dalmacije. No, ni kontinentalna Hrvatska ne zaostaje značajno. Istočni dijelovi zemlje pokazuju izniman potencijal, a grad Osijek se s proizvodnjom od 1244 kWh po kWp ističe kao najperspektivniji kontinentalni grad.
S druge strane, nacrt izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije predviđa ukidanje takozvanog "netiranja" od 1. siječnja 2026. Umjesto dosadašnjeg obračuna, gdje se višak proizvedene i u mrežu predane energije jednostavno oduzimao od potrošene, uvodi se novi model. Opskrbljivač će račun umanjivati za financijsku vrijednost predane energije izračunatu po novoj, složenijoj formuli, dok će se trošak mrežarine obračunavati na ukupnu količinu preuzete energije iz mreže. Preliminarne analize pokazuju da bi ove promjene mogle smanjiti isplativost ulaganja u kućnu solarnu elektranu za otprilike 20 posto.