U doba rastućih nejednakosti građani, osobito u europskim zemljama te SAD-u, Kanadi, Australiji i Japanu smatraju da će današnje generacije djece živjeti financijski lošije nego njihovi roditelji. Pokazuje to istraživanje Pew Research Centera u 36 zemalja svijeta. Za ispitanike su rastuće ekonomske nejednakosti i jaz između bogatih i siromašnih vrlo velik problem, kao i utjecaj bogatih na političko odlučivanje, koji u velikoj mjeri pridonosi nejednakostima, a najmanje šest od deset građana u većini EU zemalja smatra da postojeći ekonomski sustav treba velike promjene ili kompletnu reformu.
Optimistični u Indiji
Medijan od 54% odraslih u anketiranim državama smatra da je jaz između bogatih i siromašnih vrlo velik problem u njihovoj zemlji, a medijan od 60% ispitanika drži da bogati koji imaju previše političkog utjecaja u velikoj mjeri pridonose nejednakostima. Medijan od 57% ispitanika u 36 država očekuje da će djeca u njihovim zemljama živjeti lošije nego njihovi roditelji. Takav stav naročito je raširen u razvijenim europskim zemljama te SAD-u, Kanadi, Japanu, Australiji... U Kanadi 78% građana smatra da će djeca u toj zemlji živjeti financijski lošije od roditelja, u SAD-u ih to isto smatra 74%, u Francuskoj 81%, u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu 79%, u Španjolskoj 75%, u Grčkoj 72%, u Nizozemskoj 69%, u Njemačkoj 61%, u Švedskoj 58%. Najmanje pesimistični u Europi su Poljaci jer ih tek trećina drži da će djeca živjeti lošije od svojih roditelja. Pesimistične stavove o budućnosti podjednako dijele mlađi i stariji ispitanici, kao i ljudi s višim i nižim primanjima. No u nekoliko zemalja građani su u velikoj većini optimistični u pogledu života sljedeće generacije, i to u Indiji, Bangladešu, Indoneziji, Filipinima, Singapuru i Tajlandu. Hrvatska nije bila među anketiranim državama, ali nejednakosti nas nisu zaobišle. Visoke cijene nekretnina, koje plaće ne prate, onemogućavaju mladima bez obiteljskog zaleđa da dođu do krova nad glavom. I podaci HNB-a o iznosima štednje građana pokazali su veliko raslojavanje. Sociolog, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta ističe da je percepcija ljudi da su ekonomske nejednakosti povećane i da će buduće generacije biti suočene s više nejednakosti realna jer se temelji na podacima koji ukazuju na porast nejednakosti u različitim zemljama. Iako se nejednakosti globalno smanjuju, globalno smanjenje nejednakosti krije činjenicu da je došlo do porasta nejednakosti unutar pojedinih zemalja i u nizu europskih.
– Prije svega problem je u poskupljenju nekretnina i smještaja, ali povećali su se i drugi rizici poput nestalnosti posla, nesigurnosti života i perspektive, osobito za mlade. Podaci različitih organizacija ukazuju da će se današnje i buduće generacije djece u Europi suočavati s većom nejednakošću i nesigurnošću u svojim životnim i radnim karijerama nego njihovi roditelji ili djedovi. Ta socijalna sigurnost više nije sveobuhvatna u Europi, postaje jako diferencirana s obzirom na različite slojeve stanovništva i pojedina zanimanja. Percepcija je odraz situacije u kojoj živimo, a mi živimo u jako nepredvidivim vremenima jer društvo proizvodi sve više rizika s kojima se ne možemo nositi ili se jako teško nosimo – govori Zrinščak.
Povjerenje u demokraciju
Iako smo, dodaje, prema Ginijevu koeficijentu u sredini EU, istraživanja pokazuju da kod nas ekonomske razlike proizlaze iz neevidentiranog dohotka i puno su veće od službene statistike.
– Za Hrvatsku je osobito problematično što je Europsko istraživanje vrijednosti pokazalo da naši građani imaju najmanje povjerenje u demokraciju od svih zemalja EU, o čemu se ne govori... U istočnoeuropskim zemljama povjerenje u demokraciju niže je nego u zapadnoeuropskim, ali kod nas je najniže, a onda s tim ide i nisko povjerenje u institucije, koje konstantno pada od kraja 90-ih – napominje Zrinščak. O utjecaju bogatih na političko odlučivanje kaže da je teško reći imaju li toliki utjecaj jer ga vjerojatno imaju na neke stvari, ali teško da ga imaju na sve, no nezadovoljstvo ljudi razvojem demokracije, ekonomske situacije i životnih perspektiva povlači za sobom traženje krivca, a krivci su bogati s nerazmjernim utjecajem.
GALERIJA Anthony Hopkins, Paris Hilton, Britney Spears... Ovo je popis zvijezda čiji su domovi pretvoreni u pepeo