Pet banaka koje posluju u Hrvatskoj ponudile su svojim klijentima, koji odluče otvoriti račune u tim bankama, povoljnije stambene kredite. Radi se o bankama HPB-u koji je ponudio kredite po fiksnoj kamatnoj stopi od 2,89 posto nominalno, ZABA-i (2,85 posto), Erste (raspon od 2,8 do 3,1 posto) i PBZ-u (2,82 posto nominalno, 2,99 efektivno). Posljednja banka koja se priključila bila je OTP banka koja nudi kredite s fiksnom kamatnom stopom od 2,69 posto, prenosi tportal.
- Iako se očekivalo da će se zbog poreza na nekretnine i drugih mjera koje su uvedene od početka nove godine tržište usporiti i da će biti manje transakcija, ima ih na nivou prošle godine i aktivnost je dobra. Interes klijenata je dobar - komentirao je stručnjak za nekretnine Boro Vujović te dodao da se to ponajprije odnosi na Zagreb, kontinentalni dio zemlje i najveće gradove na Jadranu.
Ovakva situacija podsjeća na vrijeme u kojem su se dijelile subvencije APN-a na stambene kredite, ali stručnjaci tvrde da povoljnije kredite ne treba uspoređivati s APN-om. - Ne bih to uspoređivao s APN-om, jer mjera kredita nema ročnost kao što su imale subvencije. Subvencije su zaista bile loše jer su imale neke određene rokove, a onda se unutar tih rokova podizala potražnja. Ovdje se kredit uzima prema mogućnosti klijenta - kaže šef HGK-ova Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović.
VEZANI ČLANCI:
Recimo i da se na prvi pogled Hrvatska narodna banka (HNB) ne drži intencija nove stambene politike, kojoj je cilj omogućiti priuštivije stanovanje. Naime HNB je najavio da će od 1. travnja aktivirati makrobonitetne mjere s ciljem ograničavanja kreditiranja građana. Iako se to ponajprije odnosi na nenamjenske potrošačke kredite, ova će mjera zahvatiti i one stambene. Tako pri odobravanju novoga stambenog kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto, a omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Ročnost će im biti ograničena na 30 godina, a banke će moći odobriti do 20 posto ukupnog broja stambenih kredita na temelju vlastite procjene.
Iz HNB-a su naveli da će postojati i iznimke te će se odnositi na one koji kreditom rješavaju svoje stambeno pitanje. Ipak, čini se da te mjere neće djelovati tako strogo i nepovoljno kao što se čini na prvi pogled. Naime Vujović je s kolegama napravio izračun.
- To vam za klijente koji imaju prosječnu plaću do 1700 eura znači veću kreditnu sposobnost nego prije, a manju kreditnu sposobnost za one s plaćom preko tog iznosa. Mislim da je HNB rekao da je prosječan iznos kredita 108.000 eura, a to vam onda u svakom slučaju govori činjenica da je najveći broj klijenata s prosječnom plaćom do 1700 eura. To neće imati utjecaja na kreditnu sposobnost i kupovnu moć onih koji kupuju kreditom - ustvrdio je Vujović.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>