Godina je dana otkako Mjesečeva izvidnica priprema povratak ljudi

Već godinu dana Lunar Reconnaissance Orbiter kruži oko Mjeseca od pola do pola na visini od samo 50 kilometara i šalje na Zemlju po 100 megabajta podataka u sekundi. Lansiran je 18. lipnja, a oko Mjeseca je počeo kružiti pet dana kasnije. Najizvikaniji je bio njegov, zapravo, problematični rezultat: "pucanj" u dubinu tamnoga kratera u južnoj polarnoj regiji, kad se očekivalo da će uzvitlati oblak ledene prašine. To što se dogodilo bilo je ispod svakog očekivanja. Ili je mračni krater bio predubok, ili su očekivanja u potrazi za ledom bila prevelika. U međuvremenu se na mnogo drugih načina dokazalo da na Mjesecu posvuda postoje vrlo izdašne količine vode. Na Zemlji se sad razmišlja o tehnologiji kako da se buduće ekspedicije s ljudskom posadom tom vodom i posluže, da je ne moraju nositi sa sobom.

Uostalom, taj je "pucanj" orbitalnim stupnjem rakete Centaur zaostatak Busheva razmišljanja o nebeskim tijelima. Bilo mu je zanimljivo i pucati u jezgru kometa...

LRO je 1,9 tona težak Mjesečev umjetni satelit opremljen sa sedam instrumenata. Uloga mu je da detaljno topografski izvidi Mjesec, pošalje podatke koji će, kada se zbroje, dati detaljnu trodimenzionalnu sliku Zemljinog prirodnog satelita. Na slikama kojima se mapira Mjesečeva površina razabiru se predmeti veličine pola metra. S istim tim razlučivanjem mjeri se viina planina, zaglađenost zaravni i dubina kratera. Što se ne razabere optičkim instrumentima, dopunjava se laserskim visinomjerom i minijaturnim radiofrekventnim radarom (Mini-RF).

Prvi put poslije 40 godina snimljena su i područja na koja su sletjele ranije misije na Mjesec, s posadom i bez nje. Polako se kristalizira i predodžba o tome kako na predmete stvorene na Zemlji utječe višedesetljetni boravak na površini Mjeseca.

Zanimljiva su i mjerenja o utjecaju zračenja iz dubokoga svemira na Mjesečevu stazu oko Zemlje.

U proteklih godinu dana LRO je zajedno s indiskim orbiterom Chandrayaanom, japanskim SELENE i kineskim Chang'e o Mjesecu donio spoznaja više nego se saznalo u svih 40 godina otkako je čovjek hodao njegovom površinom. Za razliku od letova s ljudskom posadom, koji poslije osvajanja Mjeseca stagniraju, planetarne znanosti su polako ali sigurno napredovale, a međunarodna suradnja - za razliku od bivše utrke velesila koja je ličila na propagandni rat - i razmjenjivanje dobivenih rezultata je nesebično i potpuno.