novi kurikulum

Gimnazijalcima manje obveznih predmeta, a više – izbornih

Foto: Damir Špehar/PIXSELL
Gimnazijalcima manje obveznih predmeta, a više – izbornih
29.01.2015.
u 18:18
Najvjerojatnije će se uvesti hibridni model ocjenjivanja – ocjena i opis
Pogledaj originalni članak

Stručni tim na čelu s dr. Borisom Jokićem pojačan sa 60 stručnjaka iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Ministarstva obrazovanja u ponedjeljak će početi s pripremama za izradu novih kurikuluma za sve predmete u osnovnim i općeobrazovne predmete u srednjim školama. Uvođenja novih obveznih predmeta u škole neće biti, zdravstveni i građanski odgoj bit će integrirani u druge predmete, informatika se također neće pojaviti kao obvezni predmet u školi, nego će biti sastavni dio svih drugih predmeta s obzirom na to da od ove jeseni počinje i digitalizacija škola. U gimnazijama će se povećati broj izbornih, a smanjiti broj obveznih predmeta, a u strukovnim školama dio nastave izvodit će se u tvrtkama i proizvodnim pogonima. Prijedlozi novih kurikuluma, prema Jokićevim riječima, trebali bi se izraditi do kraja ove kalendarske godine, eksperimentalno bi u školama trebali zaživjeti školske 2016./17. godine, a redovno godinu dana poslije. Osim promjene kurikuluma mijenjat će se i način ocjenjivanja te najvjerojatnije uvesti hibridni model – ocjena i opis, a obvezno obrazovanje očekuje i strukturna reforma te produljenje na devet godina.

– Riječ je o cjelovitim promjenama obrazovnog sustava – kazao je Jokić. Ministar obrazovanja Vedran Mornar ističe da je riječ o poslu u “koji se nitko do sada nije odvažio krenuti, posebno ne novcem koji nam je na raspolaganju”.

– Imamo ljude koji žele raditi. Nastavni planovi i programi pretrpani su svim i svačim te se sada s tim hvatamo u koštac – kazao je Mornar. Promjene će se, naglašava voditelj Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije razvoja obrazovanja prof. dr. Neven Budak, ticati svih, a jamstvo uspjeha vidi u tome što su u projekt uključene brojne ustanove i pojedinci.

>> Hitno u informatizaciju želi 700 hrvatskih škola

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

IV
ivana2015
19:54 29.01.2015.

9 godina osnovne, 4 godine srednje, 5 godina fakulteta= 18 godina muke, puno potrošenog novca za koju obitelji crnče po 10 sati na dan za minimalac i na kraju..dijete na birou!!!

TH
than
00:31 30.01.2015.

Kako se kaze, puno babica, 'jadno' dijete... Gimnazija ne treba nikakve promjene, jer gimazija sluzi za opce znanje, pa kako se tko razvije tokom gimnazije, tako i odluci. Promjene trebaju pod hitno strucne skole i fakulteti.

DU
Deleted user
18:58 29.01.2015.

Samo da ne bi to izgledalo kao prilagođavanje Zapadnim sustavima i brainwashingu za Novi svjetski poredak, otprilike ovako: https://www.youtube.com/watch?v=hNFOGiHEw8Q