Ruski rat protiv Ukrajine bila je tema uvodnog govora najvišeg njemačkog vojnog dužnosnika, glavnog inspektora Bundeswehra Carstena Breuera na najvećoj europskoj obrambenoj konferenciji koju organizira Međunarodni institut za strateške studije (IISS) u Pragu. Breuerova je poruka, bila jasna. Bundeswehru nije potreban samo veći broj vojnika, nego i napredna tehnologija, a prije svega, cijelo društvo mora postati dio obrambenog sustava. Breuer je upozorio da svaka vojna strategija danas zastarijeva gotovo u trenutku kada se potpiše. Dok se takvi dokumenti obično nazivaju "živućima", on ih radije opisuje kao "dokumente koji neprestano umiru" — jer tehnologija napreduje brzinom kakva do sada nije viđena, piše Bild.
"Kada dođe do kritičnog trenutka, više ne možemo primjenjivati naša trenutna razmatranja, koja se temelje na trenutnoj logici mira", rekao je Breuer, dodajući: "Moramo učiti od Ukrajine."
Prema Breueru, rat u Ukrajini ubrzao je tehnološki razvoj, ali ne samo na zapadnoj strani. "Rusija uči. Oni oponašaju i prilagođavaju se. Inoviraju protiv naših snaga i oko njih", upozorio je, poručujući da tehnološka nadmoć danas nije nešto trajno: "Tko god danas vodi, sutra može biti autsajder", poručio je.
Drugo Breuerovo upozorenje, prenosi Bild, bilo je usmjereno na pretjeranu vjeru obrambene industrije u samu tehnologiju. "Tehnologija ne smije diktirati što radimo. Moramo diktirati što radimo s tehnologijom", poručio je general, upozorivši da puko divljenje novim sustavima stvara tek "iluziju strateškog napretka".
Podsjetimo, bunker ispod vojne bolnice u gradu Ulmu krije se bunker iz doba hladnog rata. Sada se ozbiljno razmatra i njegova obnova što bi zahtijevalo modernizaciju sustava ventilacije i napajanja strujom. Bolnice diljem Njemačke procjenjuju mogućnost postavljanja zaštitnih barijera protiv dronova i pancirnog stakla, stvaranja dodatne zalihe lijekova te razmatraju pretvaranje podzemnih prostora u skloništa. Paralelno, civilni kirurzi prolaze obuku za zbrinjavanje masovnih žrtava i ratnih ozljeda. "Je li naš zdravstveni sustav spreman za ovo? Jedini odgovor je ne", izjavio je za Bloomberg Benedikt Frimert, glavni medicinski direktor vojne bolnice u Ulmu. Jedan od najvećih problema ostaje manjak educiranog osoblja, prema procjenama, u cijeloj Njemačkoj tek nekoliko stotina liječnika ima iskustvo u liječenju ratnih ozljeda.
Njemačke oružane snage razvijaju planove za zbrinjavanje masovnog priljeva žrtava u slučaju rata s Rusijom, upozoravajući da bi Moskva mogla biti sposobna napasti NATO savez već 2029. godine. "Realno govoreći, govorimo o broju od otprilike 1000 ranjenih vojnika dnevno", izjavio je njemački general-kirurg Ralf Hoffmann, dodavši da bi konačan broj ovisio o intenzitetu borbi, piše Bloomberg. Prema planu, ranjeni vojnici prvu bi pomoć dobivali blizu bojišnice, prije transporta u Njemačku, gdje bi se o njima uglavnom brinule civilne bolnice. Hoffmann procjenjuje da bi za takav scenarij bilo potrebno izdvojiti oko 15.000 bolničkih kreveta iz ukupnog nacionalnog kapaciteta, koji broji do 440.000 kreveta. Njemačka vojska pritom razmatra fleksibilnije transportne opcije, uključujući bolničke vlakove i autobuse, te proširenje kapaciteta za zračnu medicinsku evakuaciju.