Nova pobjeda AfD-a, Merz se oglasio: 'Rezultat izbora je katastrofalan'

Nijemci su u nedjelju izišli na izbore u dvije pokrajine, a umjesto o pitanjima od regionalne važnosti, najvažnija je tema bila hoće li politički preživjeti kancelar Friedrich Merz. Rejting njega osobno i njegove Kršćansko-demokratske unije (CDU) rapidno je potonuo, uz istodobni nagli rast krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD). Izbori su se održavali u Berlinu (koji je i grad i pokrajina) i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Prema prvim izlaznim anketama objavljenima u nedjelju u 18 sati, u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju AfD je pobijedio s 37 posto glasova, ispred Socijaldemokratske partije (SPD) koja je ostvarila 35,5 posto. CDU pak je spao na samo 5,5 posto glasova.

U Berlinu pak je, govore izlazne ankete, pobijedila krajnje lijeva stranka Ljevica s 24,5 posto glasova, dok je CDU drugi s 20 posto, a AfD je ostvario 16 posto. To je za AfD u Berlinu bolji rezultat u odnosu na prethodne izbore, ali ipak nešto slabiji od očekivanog. No, radi se još uvijek o izlaznim anketama, ne i službenim rezultatima. Prije samo dva tjedna AfD je ostvario uvjerljivu izbornu pobjedu u Saska-Anhaltu, i trenutačno pokušava formirati vlast u toj pokrajini, što bi bilo prvi put od vlasti nacista da njemačka krajnja desnica uspostavi vlast na regionalnoj razini. To je situaciju naelektriziralo do kraja i dovelo u pitanje poziciju kancelara Merza.

Merz je stao pred novinare u sjedištu stranke CDU u Berlinu.  – Izborni rezultat u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju je katastrofa – rekao je Merz obraćajući se novinarima u sjedištu CDU-a, Konrad-Adenauer-Hausu u Berlinu. Prema njegovim riječima, CDU je u zaoštrenoj izbornoj borbi između SPD-a i AfD-a bio "samljeven". Drugačije je govorio o rezultatu u Berlinu, gdje je ocijenio da je vodeći kandidat Stefan Evers demokršćane doveo do "solidnog rezultata". Merz se potom osvrnuo na širu političku i društvenu situaciju u Njemačkoj. Poručio je da su "mir, sloboda i blagostanje ugroženi" te da odgovor na sadašnje okolnosti ne može biti "povratak u dobra stara vremena". Njemačka se, kazao je, mora suočiti s promjenama i "usmjeriti pogled prema naprijed".  Osvrnuo i na nagađanja o svojoj političkoj budućnosti te jasno poručio da ne namjerava odstupiti ni s čela CDU-a ni s mjesta njemačkog kancelara. – Nastavit ću putem kojim sam krenuo – poručio je Merz, odbacivši tako nagađanja o mogućoj ostavci. Najavio je i nastavak reformi, unatoč lošem izbornom rezultatu CDU-a. – Reforme moraju doći – rekao je te priznao da će one od građana zahtijevati mnogo, ali i naglasio da za njih preuzima "punu odgovornost". – Reforme su sredstvo protiv autoritarnog otrova koji prodire u naše društvo – zaključio je Merz.

Merz je postao kancelar prije samo 16 mjeseci, nakon pobjede na izborima prošle godine, ali u posljednjim anketama tek mu je svaki deseti Nijemac davao podršku. Nijemci mu zamjeraju izostanak reformi i nastavka rasta AfD-a koji je obećavao suzbiti time što će CDU pomaknuti udesno. Posljednjih tjedana sa svih su se strana mogli čuti zahtjevi za odlaskom kancelara, uključujući i u njegovoj vlastitoj stranci. Pa ipak, Merz je stalno ponavljao da ne želi odstupiti.

– Kao vlada izabrani smo na četiri godine, i ja sam izabran na četiri godine. Želim te četiri godine iskoristiti kako bih izveo zemlju iz ovog teškog razdoblja – rekao je kancelar. Merz je morao otkazati put na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda u New Yorku kako bi ostao u Berlinu i čekao rezultate izbora.

Taj koloplet negativnih okolnosti po kancelara Merza značio je jučer, pomalo paradoksalno, da je o njegovoj budućnosti odlučivao relativno mali broj od ukupnog birača u Njemačkoj – tek njih četiri milijuna. Naime, u Berlinu pravo glasa ima 2,5 milijuna ljudi, a u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju 1,3 milijuna. Na nacionalnoj razini ekstremne stranke također dobivaju zamah. Prošlog tjedna prvi put se dogodilo da AfD u jednoj anketi ima 30 posto podrške. Rezultate tog ispitivanja objavio je GMS, a u njima CDU znatno zaostaje s tek 20 posto. Kako je SPD na 11 posto, a te dvije stranke su okosnica Merzove vladajuće koalicije, to znači da AfD ima praktički istu razinu podrške kao CDU i SPD zajedno. Ako se uzme u obzir i da Ljevica ima 11 posto podrške, a stranka BSW 3 posto, to znači da stranke koje se u javnosti često percipiraju kao radikalne (AfD, Ljevica i BSW) zajedno imaju povjerenje čak 44 posto Nijemaca. To vrlo jasno pokazuje koliko se njemačko društvo polariziralo. AfD se zalaže za smanjenje imigracije, deportaciju ilegalnih imigranata, a i nekih legalnih, povratak njemačkoj kulturi i proruski smjer u vanjskoj politici. Niz državnih institucija tu stranku tretira kao ekstremističku, opasnu po njemački politički sustav, a povremeno se mogu čuti i zahtjevi za njezinom zabranom.