Saveznici Ukrajine okupljaju se danas u Parizu zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi ponovno potvrdili potporu Kijevu i pojačali pritisak na Rusiju, objavilo je francusko predsjedništvo. Na sastanku takozvane Koalicije voljnih, koju su pokrenule Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo radi vojne potpore Ukrajini nakon ruske invazije, sudjelovat će najmanje 25 šefova država. Cilj sastanka bit će potaknuti prekid vatre i obnovu mirovnih pregovora, prenio je Le Monde.
Na sastanku su, uz domaćina Emmanuela Macrona i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, bili britanski premijer Keir Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz, poljski premijer Donald Tusk, danska premijerka Mette Frederiksen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, hrvatski premijer Andrej Plenković i mnogi drugi.
Sastanak se održava dan uoči francuskog nacionalnog praznika, a Zelenski i ostali čelnici ostat će u Parizu i na vojnoj paradi na Elizejskim poljanama 14. srpnja, na kojoj će biti istaknuta potpora Ukrajini.
Iz Elizejske palače poručili su da se summit održava u trenutku obnovljene transatlantske povezanosti i jedinstva, ali i povoljnijih kretanja na terenu za Kijev.
"Sastanak će dodatno graditi na tom zamahu kako bi se pokazalo da ukrajinski saveznici ostaju čvrsto uz ukrajinski narod, da nema nikakvih znakova zamora i da Rusija ne može računati na to da će se taj zamor pojaviti", rekao je savjetnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Čelnici Koalicije voljnih trebali bi se usredotočiti na suradnju s Ukrajinom u području protuzračne i proturaketne obrane, uključujući licenciranu proizvodnju oružja u toj zemlji.
Na summitu bi trebala biti službeno proglašena spremnost Multinacionalnih snaga za Ukrajinu, koje bi bile raspoređene nakon završetka borbi. Prema Macronovim riječima, trebali bi biti dogovoreni i budući zajednički vojni manevri.
Koalicija je pokrenuta u veljači 2025. godine i otad se sastala više od 15 puta. U siječnju je, u prisutnosti američkih izaslanika, usvojena Pariška deklaracija kojom su utvrđena sigurnosna jamstva za zaštitu Ukrajine od mogućeg novog ruskog napada te nadzor eventualnog prekida vatre.
Sjedinjene Države nisu službeno dio Koalicije voljnih i isključile su mogućnost slanja američkih kopnenih snaga, ali bi sudjelovale u nadzoru prekida vatre. Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska poručile su da su spremne poslati svoje vojnike, dok je Moskva upozorila da bi strane snage smatrala legitimnim metama.
Prekid vatre zasad ipak ostaje daleko, dok se borbe nastavljaju, a ukrajinska protuzračna obrana posljednjih je tjedana pod velikim pritiskom zbog učestalih ruskih napada balističkim projektilima.
Washington je ovoga mjeseca Ukrajini dopustio proizvodnju američkih sustava protuzračne obrane Patriot, sposobnih za obaranje balističkih projektila, no prema procjenama bi mogli proći mjeseci prije početka proizvodnje. Zelenski je posljednjih dana ponovno pozvao saveznike da Ukrajini pošalju dodatnu vojnu pomoć za obranu od ruske invazije, koja je ušla u petu godinu.