Španjolska je pojačala protuzračnu obranu u Latviji raspoređivanjem protuzračnog sustava NASAMS u zračnoj bazi Lielvārde, dok NATO i baltičke saveznice jačaju nadzor i obrambene sposobnosti nakon niza incidenata povezanih s dronovima i povredama zračnog prostora u regiji.
„Nije riječ samo o odgovoru kada dođe do napada, već i o njegovu sprječavanju. Ova NATO-ova misija protuzračne obrane prvenstveno je usmjerena na odvraćanje, ali odvraćanje mora biti vjerodostojno i moramo biti spremni upotrijebiti sredstva ako bude potrebno“, rekao je zapovjednik Francisco Rubio, načelnik postrojbe protuzračne obrane.
Španjolska je sustav rasporedila u zračnoj bazi Lielvārde, oko 60 kilometara od Rige, u lipnju 2022., nakon početka ruske potpune invazije na Ukrajinu.
Sustav zemlja-zrak trenutačno sudjeluje u zaštiti zračnog prostora Baltika zajedno s njemačkim borbenim avionima Eurofighter te kanadskim i latvijskim helikopterima. To se događa u vrijeme kada NATO bilježi sve češće upade bespilotnih sustava i dronova u zračni prostor Saveza.
Takvi incidenti dodatno su pridonijeli napetostima između Moskve i NATO-a. Rubio je rekao da je španjolska postrojba u Latviji kao odgovor na obvezu Španjolske prema saveznicima u NATO-u te s ciljem jačanja obrane europskog teritorija i Saveza od širokog raspona prijetnji, od dronova do borbenih aviona i helikoptera.
NATO je svoju misiju nadzora i zaštite zračnog prostora u baltičkoj regiji unaprijedio u integriraniji sustav protuzračne obrane.
Istodobno je pojačan nadzor Latvije zbog zabrinutosti oko hibridnih prijetnji uoči parlamentarnih izbora koji se održavaju u subotu. Talijanski borbeni avioni trenutačno provode ophodnje nad Latvijom iz zračne baze Šiauliai u sjevernoj Litvi.
Španjolski vojnici i kopnene snage
Španjolska u Latviji također ima kontingent od oko 600 vojnika u vojnoj bazi Ādaži, približno 25 kilometara sjeverno od Rige. Oni su dio NATO-ove multinacionalne brigade, a među opremom kojom raspolažu nalaze se tenkovi Leopard 2E i borbena vozila pješaštva Pizarro.
„Protuzračna obrana nije nešto statično. Nije koncentrirana na jednom mjestu niti ovisi o jednom sustavu, već je riječ o cijeloj mreži koja pokriva golemo područje zračnog prostora“, rekao je narednik Saúl Civeira Álvarez, zapovjednik lansiranja u sustavu NASAMS.
Objasnio je da, nakon otkrivanja zračne prijetnje, zapovjednici određuju najprikladniji odgovor. Sustav je pritom opisao kao dio koncepta koji se temelji na „komplementarnom naoružanju“.
„Ne možemo se pretvarati da imamo jedan sustav koji će se pobrinuti za apsolutno sve što nam može doći iz zraka, jer postoji velik broj prijetnji, brzina i vrsta ciljeva. Što onda radimo? Imamo velik broj sustava“, rekao je. Sustav protuzračnih projektila može u roku od nekoliko minuta djelovati protiv prijetnji poput krstarećih projektila, dronova težih od 150 kilograma te aviona i helikoptera.
Latvijske oružane snage također raspolažu domaće proizvedenim dronovima koji mogu izvoditi letove radi vizualnog identificiranja potencijalnih prijetnji te ih, ako je potrebno, neutralizirati.
Latvijski državni tajnik za obranu Airis Rikveilis istaknuo je u Lielvārdeu potrebu za pripremom uz potporu NATO-a „dok se prijetnje nastavljaju razvijati“, posebno uoči parlamentarnih izbora. Istodobno je upozorio da same sposobnosti nisu dovoljne. „Učinkovito odvraćanje i obrana zahtijevaju specijalizirano osoblje sposobno upravljati tim sustavima, integrirati ih, raditi zajedno i održavati ih“, rekao je Rikveilis.
Dodao je da snaga NATO-a leži u povezanosti i integraciji sustava protuzračne obrane savezničkih država. „Iako je mnogo toga već postignuto, još je mnogo toga potrebno učiniti“, rekao je Rikveilis, zahvalivši Španjolskoj, Kanadi i Njemačkoj na njihovoj vojnoj prisutnosti u Latviji. „Vaša prisutnost vjerodostojan je odgovor, upravo ono što je u ovom trenutku potrebno suočeni sa širokim rasponom postojećih i novih prijetnji“, dodao je.
Brigadni general Gunars Kaulinš, zamjenik načelnika stožera za operacije u Zajedničkom stožeru latvijskih Nacionalnih oružanih snaga, rekao je da zemlja mora biti spremna nositi se s borbenim avionima, krstarećim i balističkim projektilima te bespilotnim sustavima. Istaknuo je da se različite prijetnje mogu pojaviti „u bilo kojem trenutku i istodobno“.
„Naša je zadaća održavati spremnost, jačati sposobnost zajedničkog djelovanja i osigurati da svaki element naše obrane može obavljati svoju ulogu kada bude potrebno. Ukratko, riječ je o snazi i jedinstvu“, rekao je pukovnik Edmunds Svenčs, zapovjednik latvijskog ratnog zrakoplovstva