Povijesno nizak vodostaj Dunava ovih je dana kod srpskog Korbova, nedaleko mjesta Kladovo, otkrio neobičan prizor. Iz vode su ponovno izronili ostaci starog stabla poznatog kao "korbovski dud" koji za mještane nije tek običan panj, nego podsjetnik na izgled obale prije izgradnje hidroenergetskog sustava Đerdap, prenosi Blic.
Nakon formiranja Đerdapskog jezera razina Dunava porasla je, pa su dijelovi obale, plodno zemljište i brojna stabla završili pod vodom. Pojedini dijelovi Korbova morali su biti raseljeni, zbog čega se ostaci starog duda mogu vidjeti samo u razdobljima iznimno niskog vodostaja.
Njegovo ponovno pojavljivanje za mnoge stanovnike ima snažno simbolično značenje. Doživljavaju ga kao povratak dijela prošlosti koji je desetljećima bio skriven ispod površine Dunava. Korbovo je jedno od najstarijih naselja u tom dijelu Podunavlja, a u njegovoj se blizini nalazi i prapovijesni lokalitet Glamija, jedno od najvažnijih nalazišta iz brončanog doba u Srbiji. Iako "korbovski dud" nema status zaštićenog prirodnog dobra, s vremenom je postao važan dio lokalnog identiteta i kolektivnog sjećanja na život uz Dunav kakav je postojao prije nastanka Đerdapskog jezera.
Zbog povijesno niskog vodostaja Dunava ovih su dana u njegovim presušenim koritima pronađeni brojni svjedoci prošlosti, od davno izgubljenog automobila u Mađarskoj pa sve do ostataka izumrle životinje - mamuta u Bugarskoj Druga najdulja europska rijeka, koja prolazi kroz deset država prije nego što se ulije u Crno more, na brojnim se mjestima povukla stotinama metara. Ondje gdje se inače nalazi voda sada se vide golema pješčana sprudovi, stijene, mulj i ostaci brodova koji su desetljećima bili skriveni ispod površine. U Budimpešti je vodostaj Dunava pao na samo 23 centimetra, čime je nadmašen prethodni negativni rekord od 33 centimetra, zabilježen 2018. godine.
Iako je najdramatičnije u Mađarskoj, ništa bolja situacija nije ni u susjednoj nam Srbiji. U marinama kod Novog Sada deseci manjih plovila ostali su na muljevitom i gotovo isušenom riječnom dnu, dok su teglenice i teretni brodovi premješteni u malobrojne dublje dijelove rijeke. Zbog niskog vodostaja brodovi prevoze samo između 30 i 40 posto uobičajenog tereta, a srbijanski uvoz goriva u srpnju dosegnuo je tek četvrtinu planirane mjesečne količine. Kako izgleda situacija u Srbiji, pogledajte OVDJE.
Dud (ili murva, lat. Morus) tamo ga zovu korbovski dud i crnua joha (Alnus glutinosa) se upotrebljava za izradu djelova za čamce, korita, valjaka za tijesto, košnice, daske za kuhinju, stolove i sl.