Povijesno nizak vodostaj Dunava ovih je dana potpuno promijenio izgled riječnih obala, a posljedice su posebno vidljive u Vukovaru. Ondje gdje je nekada tekla jedna od najvećih europskih rijeka danas su vidljivi golemi pješčani sprudovi, muljevito korito i dijelovi riječnog dna koji su godinama bili skriveni ispod površine.
Fotografije snimljene u Vukovaru najbolje svjedoče razmjerima suše koja je pogodila velik dio Europe. Višemjesečni izostanak oborina, ekstremno visoke temperature i drugi toplinski val u samo mjesec dana doveli su do povijesno niskog vodostaja Dunava, druge najduže europske rijeke.
Niska razina vode nije pogodila samo Hrvatsku. Diljem toka Dunava posljednjih su dana izronili brojni prizori koji su desetljećima bili skriveni. Kod srpskog Korbova, nedaleko od Kladova, ponovno su postali vidljivi ostaci starog stabla poznatog kao korbovski dud, simbola nekadašnje obale prije izgradnje hidroenergetskog sustava Đerdap.
U Mađarskoj je iz riječnog korita izvučen davno izgubljeni automobil, dok su u Bugarskoj pronađeni ostaci mamuta. U Budimpešti je vodostaj Dunava pao na samo 23 centimetra, čime je oboren negativni rekord iz 2018. godine.
Posljedice su ozbiljne i za riječnu plovidbu.Brojna su plovila ostala nasukana u marinama, a teretni brodovi zbog plićaka mogu prevoziti tek 30 do 40 posto uobičajenog tereta. Nizak vodostaj utječe i na energetiku jer je Dunav važan izvor vode za hlađenje nuklearnih elektrana u Rumunjskoj i Mađarskoj.
Kod Vukovara je, pak, razina rijeke toliko pala da je prvi put zabilježeno kako je automobil mogao prijeći s lijeve obale Dunava, s teritorija Srbije, do vukovarske Male ade. Stručnjaci upozoravaju da bi se, nastave li se sušni uvjeti i visoke temperature, razina Dunava mogla dodatno spuštati, što će uz neobične prizore donijeti i sve veće izazove za plovidbu, gospodarstvo i opskrbu vodom.