FOTO Kina godinama šutjela o ovome, sada je prvi put progovorila: Sateliti su otkrili čak 320 silosa

Kina je nakon godina šutnje prvi put gotovo otvoreno priznala postojanje golemih polja silosa za interkontinentalne balističke projektile u pustinjskim područjima zemlje. Riječ je o projektu koji su zapadni analitičari još prije pet godina otkrili zahvaljujući satelitskim snimkama, dok je Peking sve do sada izbjegavao javno govoriti o njemu. Kako javlja specijalizirani vojni portal Defence Blog, kineska državna televizija CCTV u dokumentarcu u povodu 99. godišnjice Narodnooslobodilačke vojske prikazala je vojnog inženjera Cuija Daohua, pripadnika brigade kineskih Raketnih snaga. Cui je govorio o višegodišnjoj izgradnji objekata koje je opisao kao "kuće za projektile". Time je prvi put izvor izravno povezan s kineskom državom javno progovorio o velikom projektu silosa otkako su njihovo postojanje 2021. godine razotkrile komercijalne satelitske snimke.

Analize satelitskih snimaka pokazale su da je Kina izgradila tri velika polja, Yumen, Hami i Yulin, s ukupno oko 320 silosa namijenjenih interkontinentalnim balističkim projektilima. Prema analizi objavljenoj ove godine u Bulletinu atomskih znanstvenika, Yumen ima oko 120, Hami 110, a Yulin oko 90 silosa. Njihova izgradnja godinama je poticala rasprave o tome mijenja li Peking svoju nuklearnu strategiju. Kina već dugo službeno zastupa politiku da neće prva upotrijebiti nuklearno oružje, a u dokumentu o kontroli naoružanja iz 2025. ponovno je navela da svoj arsenal održava na minimalnoj razini potrebnoj za nacionalnu sigurnost. O samim silosima kineske vlasti, međutim, gotovo da nisu govorile.

Cui je u dokumentarcu opisao i pritisak pod kojim se projekt gradio. Od 2023. godine vojni je izaslanik u kineskom Nacionalnom narodnom kongresu, a tijekom odlazaka u Peking, kako tvrdi, stalno mu je postavljano isto pitanje, hoće li projekt biti završen na vrijeme. Njegov je tim zbog toga razvio i novu metodu gradnje kojom je ubrzano postavljanje jednog od ključnih konstrukcijskih elemenata silosa. Cui je važnost projekta povezao s mogućnošću Kine da u presudnom trenutku upotrijebi svoj "strateški adut", izraz koji se u kineskom vojnom diskursu povezuje sa strateškim nuklearnim projektilima.

Jedno od ključnih pitanja je zašto je Peking, nakon višegodišnje šutnje, odlučio javnosti pokazati upravo ovaj dio svog nuklearnog programa. Analitičar kineske nuklearne politike Robert Rust iz Global Security Programa pri Union of Concerned Scientists smatra da način na koji je projekt predstavljen sugerira kako Kina gradnju silosa želi prikazati prije svega kao jačanje sposobnosti drugog nuklearnog udara, odnosno mogućnosti da uzvrati čak i nakon što sama pretrpi nuklearni napad.

Prema toj analizi, ubrzano širenje kineskih nuklearnih kapaciteta ne mora samo po sebi značiti odustajanje od dosadašnje nuklearne doktrine. Rust kao jedan od mogućih razloga navodi zabrinutost Pekinga zbog razvoja američkih proturaketnih sustava, uključujući projekt Golden Dome administracije Donalda Trumpa. To je, međutim, analitičko tumačenje, a ne službeno objašnjenje kineskih vlasti.

Cui se u kineskim vojnim medijima pojavljivao i ranije, ali se tada o njegovu radu na strateškim silosima nije govorilo. Rust smatra da bi činjenica da ga CCTV sada izravno povezuje sa strateškim projektilima mogla upućivati na to da je veliki građevinski projekt završen ili blizu završetka. Istodobno, satelitske analize iz 2026. pokazuju da se na nekim lokacijama i dalje izvode radovi, pa stupanj operativne spremnosti svih silosa nije javno poznat. Ostaje nepoznato i koliko će daleko Kina ići u povećavanju svojeg nuklearnog arsenala. Procjene zapadnih institucija razlikuju se, a istraživači upozoravaju da još postoje velike nepoznanice oko broja projektila, bojevih glava i toga koliko je novih silosa već operativno.