Godina isporuke. Tako je godinu na izmaku nazvao premijer Andrej Plenković hvaleći se povezivanjem državnog teritorija Pelješkim mostom, uvođenjem eura i ulaskom Hrvatske u schengenski prostor. Za ostvarenje posljednjeg od navedenih ciljeva Hrvatska je prošla dugotrajne pregovore, tijekom kojih smo morali ispuniti gotovo 300 kriterija, od kojih je većina bila vezana uz zaštitu najdulje vanjske granice, one s Bosnom i Hercegovinom. Kako već biva u tako dugim pregovaračkim procesima, uz te, formalne kriterije, išli su i zahtjevi "ispod žita", usmjereni prema zadovoljenju partikularnih interesa nekih članica. Mađarska je, navodno, proces u jednom trenutku vezala uz smjerove nafte i zatvaranje sisačke rafinerije, dok je Slovenija svoju privolu na ulazak Hrvatske u zonu vezala uz priznavanje arbitražne odluke o granici, koju je Hrvatski sabor godinama ranije proglasio nevažećom zbog grubog kršenja arbitražnog postupka.
'Finiš je bio dramatičan, 10 minuta prije objave o Schengenu premijeru se nisam usudio poslati poruku: Gotovo je!'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Sjećam se kako je pokojni jedini pravi predsjednik Tuđman bio poznat kao osoba kojoj se sve moglo reći, a ovom tipu kojeg mi je teško spomenuti u istoj rečenici sa Tuđmanom ovi se boje napisati SMS poruku...krasna vlast, slično kao kod Idi Amina , Putina itd...