Europska unija se nalazi pred povijesnim izazovom. Dok se Rusija sve agresivnije ponaša prema susjednim državama na istoku, transatlantski savez je djelomično nestabilan zbog nesigurnosti Sjedinjenih Američkih Država. Europa se mora brzo prilagoditi novim geopolitičkim uvjetima kako bi zaštitila svoj teritorij i osigurala stabilnost svojih članica.
Summit čelnika EU-a u Kopenhagenu u srijedu pokazat će koliko je Unija spremna suočiti se s tim prijetnjama. Ratne prijetnje oko samog događaja sve su ozbiljnije: Ruski borbeni zrakoplovi ušli su u zračni prostor NATO-a, što je potaknulo Trumpa i čelnike EU-a da javno podupiru ideju njihovog obaranja. Na glavnom aerodromu u danskoj prijestolnici prošli tjedan zabilježeni su poremećaji zbog misterioznih dronova koje je Danska opisala kao „hibridni napad“, a danas kako smo i ranije pisali, Danska je zabranila let i civilnih dronova.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predložila je da summit uključi raspravu o vojnim kapacitetima EU-a, daleko izvan tradicionalnih tema poput trgovine i ekonomije. Među opcijama su sustavi za otkrivanje i obaranje dronova te projekti za brzu reakciju na kršenja europskog zračnog prostora. „Lansiranje borbenih zrakoplova zadatak je NATO-a“, izjavio je jedan visoki dužnosnik EU-a. „Naša uloga je biti spremni reagirati kada je potrebno, jačati zajedničke sposobnosti i alate za odgovor na prijetnje.“
Iako postoji konsenzus o potrebi jačanja obrane, pitanje financiranja izaziva podjele među članicama. Kako piše francuski Politico, transformacija EU-a u učinkovit globalni obrambeni savez zahtijeva znatna sredstva. Dok neke zemlje, poput Mađarske i Slovačke, podržavaju dodatna ulaganja u oružje i vojnu opremu, druge poput Španjolske i Nizozemske brinu o zaduživanju i zaštiti vlastitih proračuna.
Poljska je, nakon ruskog napada na Ukrajinu, u nedjelju podigla borbene zrakoplove i privremeno zatvorila dio zračnog prostora. Predsjednik Ukrajine Zelenski upozorio je da Kremlj ne namjerava stati na Ukrajini, već će tražiti nove smjerove širenja. Predsjednica von der Leyen predložila je rješenje u obliku „reparacijskog kredita“ od 140 milijardi eura, financiranog iz zamrznutih ruskih sredstava, što bi osiguralo sredstva za Ukrajinu. Mađarski premijer Viktor Orbán, poznat po bliskim odnosima s Kremljom, stoji na putu EU-ovom planu, no Komisija smatra da je pronašla pravni način da ga zaobiđe i osigura odluku većine. „Cilj u Kopenhagenu je prikupiti dovoljno potpore kako bi se izolirao Orbán. U sivoj smo zoni“, rekao je jedan EU diplomat.
Summit u Kopenhagenu označava novu eru za EU, ali blok i dalje teško stupa u obrambenu inicijativu i čini se da opcije nisu brojne. „Ne postoji interes da se direktno konfrontira Putina ili da se upušta u rat kako bi se branili ‘socijalistički Europljani’“, tvrdi Max Bergmann iz Washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije. Nakon opsežnih sankcija, izgleda kako Europa više nema očitu „čarobnu formulu“ za zaustavljanje prijetnji.
Izolirati Orbana? Mislio sam da se u demokratskoj EU odluke donose kinsenzusom i da nema pritisaka ako netko ima drugačije mišljenje ili stav.