Europska stambena kriza eskalirala je u "izvanredno stanje", budući da mladi ljudi u mnogim državama članicama ne mogu kupiti niti unajmiti stan, rekao je za Euronews europski povjerenik za stanovanje Dan Jørgensen, dodajući da Bruxelles situaciju shvaća "izuzetno ozbiljno". Troškovi najma i kupnje stanova postaju sve nedostupniji diljem bloka. Podaci Europske komisije pokazuju da su cijene nekretnina diljem EU-a porasle za otprilike 60% u posljednjem desetljeću, dok su u istom razdoblju prosječne najamnine porasle za više od 20%. "Cijene u mnogim europskim gradovima su previsoke", rekao je Jørgensen za emisiju Euronewsa, Europe Today. "Vidimo obične ljude s normalnim poslovima koji ne mogu pronaći mjesto za život, istisnuti su iz gradova u kojima rade kao policajci, medicinske sestre, učitelji i tako dalje. Dakle, ovo je potpuno neprihvatljivo i moramo djelovati", poručio je.
Dodao je da je EU, unatoč tome što nema nikakvu izravnu nadležnost ili zakonodavnu moć nad stanovanjem, spremna djelovati.
Jørgensenovi komentari uslijedili su nakon što je Europska komisija predstavila nova pravila osmišljena kako bi nacionalnim i lokalnim vlastima pružila jasnija pravila i pravnu potporu za ograničavanje kratkoročnog najma kuća za odmor, što je dio Zakona o pristupačnom stanovanju. Diljem europskih gradova, od Lisabona i Barcelone do Bruxellesa, stanovnici se žale da su platforme za kratkoročni najam poput Airbnba uklonile kuće s tržišta i podigle cijene. Iako takvi najmovi predstavljaju samo 1,2% ukupnog stambenog fonda EU, u nekim turističkim središtima mogu činiti i do 20%. "U nekim gradovima, ovi kratkoročni najmovi istisnuli su obične ljude iz njihovih domova jer se od kratkoročnog najma može zaraditi više novca", objasnio je Jørgensen.
Komisija je istaknula da su u nekim zemljama lokalne vlasti pokušale poduzeti mjere za snižavanje cijena, ali su se suočile sa sudskim tužbama operatera o "usklađenosti s pravom EU". Nova pravila daju lokalnim vlastima "jasnoću i predvidljivost" o tome kako mogu obuzdati operatere poput Airbnba u "područjima pod stambenim pritiskom" ili gdje postoje jasni dokazi o ozbiljnom stambenom pritisku. "Tamo gdje je to slučaj, sada državama članicama dajemo pravnu osnovu za reguliranje. Dajemo im mogućnost da zapravo nešto učine u vezi s ovim važnim problemom“, rekao je Jørgensen.
Jørgensen je također upozorio na društvene i ekonomske posljedice stambene krize, rekavši da ona sprječava ljude da "osnuju obitelj, dobiju posao koji žele i steknu obrazovanje koje im je potrebno". Jørgensen je odbacio tvrdnje da izvršna vlast EU pretjeruje predlažući rješenja koja se mogu provesti samo na nacionalnoj i lokalnoj razini, naglašavajući da je odluka o tome hoće li se djelovati i koje mjere poduzeti u konačnici u rukama vlasti.
"Radi se o pronalaženju ravnoteže", kazao je, dodajući: Ne bismo trebali prisiljavati države članice da čine određene stvari.“
Povjerenik je također priznao da zatezanje vijaka za kratkoročni najam nije čarobni štapić. "Također moramo učiniti više kako bismo izgradili više kuća, obnovili više kuća, pronašli nove namjene za zgrade koje već postoje kako bi mogle postati kuće", dodajući da je za to potrebno smanjenje birokracije i mobilizacija sredstava.
Bezobrazno blaćenje stanodavaca a u biti je državni aparat jedini krivac za cijene nekretnina. Lokalna uprava, županije i država sa svojim propisima, ograničenim građevinskim zonama i porezima i raznim davanjima je dovela do toga da je jeftinije napraviti prizemnicu od ishođenja dozvola, plaćanja raznih nameta, doprinosa i poreza. To je i razlog zbog čega se u prošlosti gradilo nelegalno. Država je krivac jer se ponaša kao krpelj na koži čovjeka, siše krv dok ima što sisati. Tko ne vjeruje neka pogleda cijene građevinskog materijala pa pokuša izračunati.