'Erasmus za poduzetnike koristi jako malo mladih'

U zagrebačkom Plaza Event Centru danas je i službeno započeo LEAP Summit, međunarodni skup koji okuplja tisuće mladih iz više od 40 zemalja svijeta stavljajući u prvi plan nove tehnologije, digitalni marketing, inovacije i poduzetništvo, a održava se do 30. ožujka.

Tim smo povodom razgovarali s Brankom Baričevićem, voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ujedno i jednim od govornika na summitu.

Ovogodišnje tema summita su umjetna inteligencija, zeleni trendovi, nove tehnologije. Koji nas noviteti očekuju?

Kao predstavnik Europske komisije ponosan sam što su sve zemlje članice prepoznale značenje umjetne inteligencije i već se uvelike prilagođavaju novoj tehnološkoj revoluciji koja je već među nama. Svima je jasno, pa sam tim još ponosniji da su to inicirali upravo mladi, da je ulaganje u inovativnosti i digitalno društvo ono čime građanima možemo jamčiti napredak. Jer, ako se ne prilagodimo, i to kao jedinstveno tijelo, možemo se naći ovisni o tehnologijama drugih, što je svakako nezavidan položaj. Zato je LEAP Summit izvrstan povod da se o tome govori, da naši mladi razmjenjuju iskustva s drugima, a ono što ćemo mi pokušati jest motivirati ih da dodatno koriste naše alate i financijsku potporu i da se tako i u Hrvatskoj stvore uvjeti za ulaganja u industriju i razvoj novih tehnologija koji će i Hrvatskoj i Europskoj uniji donijeti digitalnu budućnost.

Ulaz na summit je besplatan?

Ovo je četvrti put da se održava LEAP Summit, a treći put da smo mi kao Europska komisija aktivno uključeni kao partner, odnosno suradna institucija. Budući da smo javna institucija i trošimo javni novac, preduvjet naše suradnje jest da nema naplaćivanja ulaza ni kotizacija.

Puno je mogućnosti za mlade iz različitih fondova, no upravo te brojne mogućnosti stvaraju tzv. šumu u kojoj je teško pronaći odgovarajući program. Što je to najbolje što se nudi mladima?

Recimo Erasmus+ program svi poznajemo i usko ga povezujemo sa studentima. No ono što se u Hrvatskoj malo zna jest da Erasmus + nije samo studentska stvar, već prilika za mlade poduzetnike. Dakle, ako ste mladi poduzetnik i želite pokrenuti firmu i čuli ste da, primjerice, u Austriji ili Švedskoj ima slična kompanija ili tvrtka kakvu i vi želite pokrenuti, možete preko Erasmus+ programa dobiti plaćeni boravak na četiri ili pet mjeseci u takvim firmama i iz prve ruke saznati koje su zamke ili koje ste stvari dobro postavili, ujedno uspoređujući svoja iskustva i znanja. U Hrvatskoj je taj program koristilo jako malo mladih, štoviše može ih se nabrojiti na prste jedne ruke. Postoje i brojni drugi programi za malo i srednje poduzetništvo i zato ono što je bitno jest otići na ne samo naše internet stranice nego i stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva rada... na njima se nalaze projekti i programi koji su jako atraktivni. Na primjer, u Hrvatskoj mladi ljudi koji pokreću svoju firmu dobit će nepovratnih 70 tisuća kuna. To je pristojan novac za mladu osobu ako ima dobar program, dobru ideju... Naš je cilj pomoći mladima da sami pokrenu svoj posao, naravno onaj koji je održiv i inkluzivan. Mi im dajemo početne alate, ne kreiramo posao umjesto i za njih.

Uzevši u obzir situaciju u Hrvatskoj, trebaju li se naši mladi sramiti ili ponositi? Zaostaju li za mladima iz naprednijeg društva?

LEAP Summit jedan je od onih summita koji na najbolji mogući način pokazuju da naši mladi, rekao bih, idu rame uz rame s mladima iz razvijenih država EU. Uostalom, njih 15, koliko ih organizira summit u Hrvatskoj, uspjelo je na ovo događanje privući više od četiri tisuće mladih diljem svijeta, i to četiri godine za redom. Mislim da je to najbolji dokaz da znamo i da možemo ravnopravno participirati.

Iskorištava li Hrvatska dovoljno europske programe, kada je u pitanju razvoj i poboljšanje obrazovnog sustava?

Svi se slažemo da obrazovni sustav u Hrvatskoj treba biti promijenjen. On zahtijeva reformu, o njoj se govori jako dugo i sada se krenulo. Jedna od preporuka koje smo dali kao Komisija za Hrvatsku, s kojom se složila i Vlada i Ministarstvo obrazovanja, jest da je potrebno povećati fleksibilnost obrazovnog procesa i uskladiti ga što je više moguće s realnim potrebama tržišta rada, ali također, uskladiti ga i tako da mladi ljudi mogu razviti svoju poduzetničku ambiciju. Poduzetništvo u našem obrazovnom procesu još uvijek nije dovoljno vidljivo niti je mladima jasno kako mogu pokrenuti posao i tako sami realizirati svoje planove. Također je važno raditi i na uvođenju dualnog obrazovnog sustava koji je na neki način u našem obrazovnom sustavu podcijenjen, a nužan je. Zato nam je drago da se i to također mijenja, da se mladima pokaže da mogu biti vrhunski majstori, ali i da mogu napredovati u svom obrazovanju. Važan aspekt jest i cjeloživotno obrazovanje koje je u Hrvatskoj još uvijek na samom početku, a koje će vrlo brzo postati standard i za nove generacije koje dolaze. Upravo oni zbog razvoja tehnologija moraju računati da jedno zvanje do mirovine vjerojatno neće imati.

Koliko će upravo populariziranje cjeloživotnog obrazovanja promijeniti obrazovni sustav?

Cjeloživotno obrazovanje postat će na svojstven način obavezno, a i logika stvari nalaže da se moramo transformirati i da moramo neprestano učiti. Neće dugo trebati da shvatimo i da klasično i dualno i visokoškolsko obrazovanje, uz učilišta i sveučilišta u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja mora postati dostupno svima.