Sjevernokorejski vojnici pojavili su se na ruskom bojištu kao elita koja juriša u velikim skupinama. Mnogi su birali samoubojstvo umjesto predaje. Tisuće su poginule, a zatim su, barem naizgled, nestali s crte. Sada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da se vraćaju i to u daleko većem broju. Pjongjang je krajem 2024. poslao svoje vojnike da se uz ruske snage bore protiv ukrajinske ofenzive na ruskom teritoriju, u Kurskoj oblasti. Bila je to najveća borbena snaga koju je Sjeverna Koreja ikad poslala u inozemstvo. Od otprilike 13.000 raspoređenih, procjene govore o 2300 do 3000 poginulih i tisućama ranjenih. Unatoč visokoj cijeni, Kim Jong-unova oklada se isplatila: vojnici su stekli iskustvo modernog rata, a režim je ostvario golem gospodarski i geopolitički dobitak.
Prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi HUR, na ruskom teritoriju još uvijek se nalazi oko 8500 sjevernokorejskih vojnika. Organizirani su u četiri brigade unutar ruske skupine snaga „Sjever“ i čuvaju državnu granicu u Kurskoj oblasti od mogućih novih ukrajinskih prodora. Ne sudjeluju u aktivnim borbama na okupiranim dijelovima Ukrajine. Dr. Yang Uk s Instituta Asan u Seulu kaže da su još tamo. "Brane ruski teritorij od mogućeg novog ukrajinskog protunapada. Dio inženjerijskih postrojbi ili radnika mogao bi biti u Donbasu, ali to nisu borbene jedinice", kaže, piše BBC.
Prvi sukobi s ukrajinskim snagama dogodili su se u studenom 2024. Rusija i Sjeverna Koreja dugo nisu priznavale njihovu prisutnost. Tek u travnju 2025. ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov pohvalio je njihovo herojstvo. Kim Jong-un ih je na komemoraciji u Pjongjangu nazvao herojima koji su „bez oklijevanja birali samouništenje“ kako bi obranili čast.
Ukrajinski vojnici opisuju ih kao hrabre, ali slabo opremljene. Nedostajali su im pancirke, zimske uniforme i kacige. Komunikacija s Rusima bila je slaba. U jednom snimku ranjeni sjevernokorejski vojnik detonira granatu pod bradom i pred smrt izgovara ime Kim Jong-una. Tek su dva vojnika zarobljena živa; za njih predaja nije opcija jer je zarobljeništvo u njihovoj doktrini zločin.
Lim Soo-ho s Instituta za strategiju nacionalne sigurnosti u Seulu procjenjuje da su izvoz oružja Rusiji i slanje vojnika Sjevernoj Koreji donijeli gotovo 10 milijardi dolara. Godišnji BDP zemlje iznosi oko 30 milijardi dolara, to je trećina godišnjeg proizvoda u dvije i pol godine. U zamjenu dolaze hrana, nafta i tvrda valuta. Rusija ne poštuje sankcije, za razliku od Kine.
Suradnja je smanjila dugogodišnju ovisnost Pjongjanga o Pekingu. U rujnu 2025. Kim Jong-un stajao je rame uz rame s Xi Jinpingom i Vladimirom Putinom. Lim to naziva „velikim geopolitičkim pomakom“: Kim sada govori o novom hladnom ratu i multipolarnom svijetu, umjesto da se u krizama okreće Zapadu. Vojnici iz elitnog Storm Corpsa naučili su što je suvremeni rat s dronovima. Yang Uk kaže da su u početku platili visoku cijenu, ali su se prilagodili.
Zelenski je prošlog mjeseca upozorio da bi Rusija mogla primiti do 50.000 sjevernokorejskih vojnika, nakon ranije procjene od 30.000. Tvrdi da se u Voronješkoj oblasti od lipnja pripremaju prijem novih snaga i da Pjongjang sprema dodatno balističko oružje. Pozvao je Južnu Koreju da Ukrajini da protuzračnu obranu, ističući da ruska pomoć Sjevernoj Koreji u učenju modernog ratovanja predstavlja prijetnju cijeloj Aziji. Rusija ima ozbiljan manjak ljudstva. Zapadne i ukrajinske službe procjenjuju da mjesečno gubi oko 6000 vojnika više nego što može regrutirati. Zato se okreće stranim borcima iz Kolumbije, Kenije, Kameruna i Sjeverne Koreje.
Odnos je uzajamno koristan, ali ima cijenu. Sjeverna Koreja će slati vojnike dokle god joj se to isplati. Ako krenu u borbe na ukrajinskom tlu, diplomatski učinak, osobito prema Južnoj Koreji, bio bi znatno veći.
Sudbina dva zarobljena vojnika još nije riješena. Obojica ne žele u Sjevernu Koreju; jedan vjeruje da bi obitelj bila „pobrisana“ kao kazna. Ukrajina ih nije predala ni Pjongjangu ni Seulu, pozivajući se na međunarodne obveze koje zabranjuju prisilnu repatrijaciju.