Jedan od najvažnijih i zahtjevnijih projekata VAD-a, povodom svečane proslave 300. obljetnice Alke i turske opsade Sinja je prikupljanje arhivske građe o Sinjskoj alci i cetinskom kraju u arhivima Istanbula, Venecije, Berlina, Beča, Beograda, Zagreba, Zadra i Splita. Za voditelja projekta 2011. godine Viteško alkarsko društvo imenovalo je autora ovog teksta. Na projektu sudjeluju poznati stručnjaci Nenad Moačanin, Lovorka Čoralić, Marko Rimac, Daniel Rafaelić, Boris Stamenić i Ivan Kozlica. Rezultate rada B. Stamenić ukoričio je u svoj doktorat o Alci, a I. Kozlica u knjizi “Alka u politici – politika u Alki”, koja je predstavljena u Sinju 18. prosinca 2014. godine.
Dr. Moačanin istraživao je u arhivu predsjedništva vlade (Basbakanlik Osmanli Arsivi) u Istanbulu i pribavio je snimke građe koja se odnosi na vojna pitanja pitanja i na posjedovne odnose, a datira u drugu polovicu XVII. i u rano XVIII. stoljeće. O migracijama, obiteljima, njihovim imenima i sudbinama te konačno o samoj opsadi Sinja 1715. godine u ovoj se građi može mjestimice iščitati tek iz rijetkih naznaka. No prikupljeni materijal, zajedno s drugim poznatim neturskim izvorima, ali i najnovijim pronađenim, bit će od iznimne važnosti u proučavanju turskog i venecijanskog razdoblja cetinske prošlosti.
Vrlo vrijedne i do ovog trenutka nepoznate dokumente pronašli su u Venecijanskom državnom arhivu dr. L. Čoralić i dr. M. Rimac. Pretražujući razne fondove, oni su izdvojili i snimili građu koja se izravno odnosi na Sinj i cetinski kraj. Treba naglasiti da je od prikupljene građe vrlo opsežna i vrijedna ona koja se odnosi na bitku 1686. godine, kada je osmanlijska vojska nakon više od 160 godina vladavine doživjela prvi poraz u Sinju. Nakon te bitke, odredbom mletačkih vlasti i pod vodstvom franjevaca 1687. godine počela je najmasovnija seoba iz ramskog kraja prema Cetini, o čemu svjedoče i novopronađeni dokumenti. Pronašla je L. Čoralić i popis Cetinjana u mletačkoj konjici koji su označeni kao Croati a cavallo, zatim izvješća providura Angela Ema o dnevnim zbivanjima u sinjskoj tvrđavi uoči bitke 1715. godine, kao i druge važne dokumente.
Cijeli članak pročitajte u nedjeljnom izdanju Večernjeg lista ili prelistajte e-izdanje Večernjeg lista!
drugovi su 45' izmislili vremeplov te pod vodstvom josipa broza tita sacuvali sinj pada u ruke fasistickih osmana hahahaha