Dvojbene sudske odluke jače od državnih interesa

Da zakonska regulativa o raspolaganju državnim zemljištem selektivnim pristupom umjesto visokog nacionalnog interesa može biti pretočena u golu floskulu, potvrđuje slučaj braće Darka i Željka Tominac iz Sasovca kraj Bjelovara.

Suprotno uobičajenoj praksi, oni već više od godine dana vode pravosudnu bitku za stjecanje prava vlasništva nad više od 70 ha državnog zemljišta na području Općine Nova Rača za što su izdvojili oko 1,3 milijuna kuna, te državi uredno podmirili porez od 63.000 kuna.

Apsurdna odluka
Da apsurd bude veći, Tominci su otkupili zemljište zajedno s još 16 obiteljskih gospodarstava, no Županijsko je državno odvjetništvo samo njima osporilo upis vlasništva. Uz premašeni zakonski rok u davanju mišljenja na nacrte ugovora o prodaji, razvidna selektivnost u pristupu obrazložena je činjenicom kako je maksimalna površina poljoprivrednih zemljišta namijenjena prodaji seljačkim obiteljskim gospodarstvima te fizičkim i pravnim osobama 50 ha, što su Tominci premašili.

No, njihov odvjetnik Vladimir Gredelj tvrdi kako RH nije odredila zemljišni maksimum kod stjecanja prava vlasništva nekretnina, te da je odluka ŽDO-a neustavna. O tomu obavještava i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, no koliko je toj instituciji stalo do zakonske provedbe i visokih nacionalnih interesa potvrđuj e činjenica da unatoč desetku poslanih zamolbi i požurnica za tumačenju ovoga slučaja, na adresu odvjetničkog ureda nije stigao nikakv odgovor.

A Bajić bi zapravo trebao odgovoriti na pitanja kako to da je ostalih 16 OPG-a upisano u zemljišne knjige, dok se poništenje ugovora tražilo samo od Tominčevih, te smije li Državno odvjetništvo koristiti svoju superiornu poziciju diskriminirajući građane.

Kolateralne štete
U jednom od niza dopisa upućenih na adresu Mladena Bajića, navode se i nesagledive kolateralne štete nanesene obiteljskim gospodarstvima braće Tominac, koji su za kupnju državnog zemljišta iscijedili i posljednju kunu, no kako nisu vlasnici, niti u jednoj banci ne mogu računati na kreditnu pozajmicu nužnu za obiteljsku proizvodnju. Stoga ostaje pitanje, tko će nakon stupanja na snagu novoga Zakona koji decidirano potvrđuje greške u koracima ŽDO-a, obiteljima Tominac nadoknaditi poslovne gubitke.