Dva HDZ-a traže premijera u zapadnoj Hercegovini

U ukupnom preslagivanju vlasti najbliži za postizanje dogovora dva HDZ-a je u Zapadnohercegovačkoj županiji gdje stranački predstavnici duže pregovaraju o modalitetima zajedničkog preuzimanja vlasti nad županijom.

Uostalom, to je HDZ 1990. potvrdio na zasjedanju Županijskog odbora stranke ističući kako nisu zadovoljni sadašnjom vlašću u ovoj županiji. Simbolično je to početak praktične realizacije dogovora koji su još prije godinu i pol dana postigli predsjednici dva HDZ-a u BiH Dragan Čović i Božo Ljubić u Neumu na zajedničkom sastanku s hrvatskim premijerom i predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom.

Promjena okolnosti
No, od tada su se okolnosti značajno promijenile, makar kada su u pitanju ključni igrači koji vode cijeli proces. Uz to što postoje brojna nedogovorena pitanja, ‘ujedinjenje’ HDZ-a u zapadnoj Hercegovini je iznimno važno za ukupni proces.

Kako Večernjak doznaje, razgovori između dvije stranačke strukture temelje se na procjenama kako bi 14 zastupnika u županijskoj skupštini moglo vrlo jednostavno preuzeti vlast iz koje bi uklonili HSP Đapić-dr. Jurišić koji ima premijersku poziciju na kojoj se nalazi Zvonko Jurišić. Obje stranke nastoje prigrabiti poziciju premijera i pri tome imaju razrađene planove. HDZ BiH u skupštini ima osam zastupnika, a HDZ 1990. šest.

Aktualna vlast smatra da bi za miraz zajedničke uspostave vlasti s HDZ-om trebala dobiti prvu poziciju, dok pak HDZ BiH smatra da po broju zastupnika i odgovornosti za sklapanje koalicije upravo njima treba pripasti ovo mjesto. Županija je opterećena brojnim problemima, a u razgovorima su prisutne i stranačke kalkulacije isplati li se primjerice HDZ-u 1990. promijeniti sadašnju vlast i time naglasiti neučinkovitu koalicijsku vlast. S druge strane, dio stranačkih struktura HDZ-a 1990. posve je spreman provesti proces do kraja.

Nova opterećenja
Istodobno, u HDZ-u BiH su kao uvjet za ulazak u vlast istaknuli tvrda stajališta da upravo njima pripadne premijer, a da prije toga HDZ 1990. praktično izazove krizu vlasti. Dodirne točke koje obje stranke smatraju problemom su upravo raspodjela poljoprivrednih poticaja, prekobrojno zapošljavanje novih djelatnika u županiji te isplata jednokratnih pomoći.

Poljoprivredni poticaji su i potrgali vladajuću većinu prilikom prihvaćanja proračuna zbog kupovine glasova te su zajedno s isplatama jednokratnih potpora županiju opteretile za nekoliko milijuna maraka. Usto, nedavno je raspisan novi natječaj za dodjelu 3,5 milijuna maraka poticaja za koje obje stranke smatraju da neće biti transparentno potrošene.