Političari koju su trenutačno na vlasti u Bosni i Hercegovini, a kandidati su za novi mandat na izborima zakazanim za nedjelju u izbornoj su kampanji maksimalno koristili javne resurse i infrastrukturne projekte kako bi promicali sebe ili svoje stranke, zaključci su iz analize monitoringa izborne kampanje koju provodi bosanskohercegovački ogranak međunarodne nevladine organizacije Transparency International (TI), predstavljene u četvrtak.
"Podaci do kojih je došao TI pokazuju enormno povećanje aktivnosti dužnosnika u predizbornoj kampanji koje je iskorišteno za promicanje političkih stranaka i kandidata, što govori o zloporabi javnih dužnosti i korištenju pristupa javnim sredstvima i institucijama radi stranačke i osobne promocije", kazala je glasnogovornica TI Ivana Korajlić.
Istaknula je kako je riječ o poznatom fenomenu "dužnosničke kampanje" u kojima političari koriste svoju formalnu poziciju kako bi agitirali za stranku, odnosno pozivali građane za koga glasovati, ali za to koriste i investicije iz proračuna te službene automobile i svu drugu logistiku koja im je na raspolaganju, a financira se javnim novcem.
U takvim aktivnostima, koje u TI-ju smatraju drastičnim zloporabama položaja, uvjerljivo su prednjačili aktualni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović te predsjednica vlade RS Željka Cvijanović.
Dodik, koji pokušava izboriti mandat srpskog člana Predsjedništva BiH, u nepunih mjesec dana svoju aktualnu poziciju zlorabio je u 51 slučaju. Tako je u šest navrata polagao razne kamene-temeljce, sudjelovao u posvećenju tri crkve i ustoličenju pravoslavnih vladika, otvorio umjetno jezero, autocestu, sportske centre, vodovode i bolnice te sudjelovao u predstavljanju novog entitetskog helikoptera kojega je kupila vlada RS.
Dodik se pritom nije suzdržavao ni od prijetnji političkim konkurentima, zbog čega je TI protiv njega podnio kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH.
"Otvore po deset metara ceste pa prijete biračima kako se izgradnja neće nastaviti ako ne budu glasovali za određene kandidate", kazala je Korajlić iznoseći ovo kao ilustraciju manipulacija kakve se provode u izbornoj kampanji.
Čović, koji želi još jedan četverogodišnji mandat u Predsjedništvu BiH, nešto je zaostao za Dodikom, no ipak je stigao sudjelovati u 42 različita događaja, uključujući puštanja u promet cesta i dječjih vrtića, polaganje kamena-temeljca, donatorske večere i slično.
"To je svakako kupnja glasova iz javnih sredstava", kazala je Korajlić dodajući kako to u BiH ipak nitko neće sankcionirati jer je u zakonima taj segment nejasno definiran, a sankcije su moguće samo u slučaju izravne razmjene gotovog novca, no ni to se nikada nije dogodilo jer istrage u takvim slučajevima nikada nisu dovedene do kraja.
Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tijekom 25 dana izborne kampanje imao je 87 predizbornih skupova i u tome uvjerljivo prednjači nad svim drugim strankama.
Najmanje predizbornih skupova imao je Čovićev HDZ BiH, koji je svoje pristalice okupio tek u 27 navrata.
Dostupni podaci o troškovima kampanja pokazuju kako je najviše novca za to do sada potrošila Srpska demokratska stranka (SDS), Dodikov izravni konkurent.
Oni su prijavili kako su potrošili oko 215 tisuća eura, dok je Dodikov SNSD potrošio oko 190 tisuća eura. U oba slučaja u pitanju je investiranje u plaćeno oglašavanje u medijima, no isključuje reklamiranje na internetu, jer ne postoji način praćenja tih aktivnosti.
Procjena TI-ja kako će sve stranke i kandidati koji se natječu na nedjeljnim izborima u BiH za promidžbene aktivnosti potrošiti do četiri milijuna eura.
"Riječ je o sredstvima iz proračuna koje se strankama dodjeljuju za njihov redoviti rad, a Središnje izborno povjerenstvo nije u poziciji provesti reviziju utroška takvih sredstava", kazala je Korajlić.
Iz TI-ja su upozorili kako se SIP općenito ponaša tako da je regularnost izbornog procesa dovedena u pitanje zbog zloporaba osobnih podataka i problema u popisima birača.
"Stječe se dojam da se SIP više bavio samim sobom, a nije vodio računa o tome kako osigurati integritet izbornog procesa", ocijenila je Korajlić.
>> Pogledajte što Dragan Čović kaže o hrvatskoj pomoći BiH kada su u pitanju ulasci u EU integracije
Treba ukinuti financiranje stranaka iz državne kase,neka se financiraju od članarine,pa da vidimo koliko će onda trošiti na to.Takođe je poznato da oba reketiraju javna poduzeća,