Državu tuži 200 bivših robijaša

Dva sam mjeseca bio u pritvoru, a kao jamstvo obrane sa slobode založio sam kuću vrijednu sedam milijuna kuna. Sada, nakon što je tužiteljstvo odustalo od kaznenog progona protiv mene te nakon što je ustanovljeno da sam ljude koji su provalili u moju kuću, pretukli me i pokušali opljačkati ubio u samoobrani, tužit ću državu. Tražit ću naknadu štete jer su me neutemeljeno držali u pritvoru  najavio je prije godinu dana Silvijo Černe.

Ako taj bogati stanovnik Sesvetske Sopnice, svojedobno osumnjičen za ubojstvo i pokušaj ubojstva, uistinu podigne tužbu, država bi mu kao naknadu štete zbog neutemeljena uhićenja trebala isplatiti najmanje 9600 kuna. Jer, prema cjeniku Ministarstva pravosuđa, svaki dan koji je Černe proveo u pritvoru stoji 160 kuna, a bio je ukupno 60 dana. Odnosno, tolika je naknada koju on i svaki drugi pritvorenik pravomoćno oslobođen optužbe može dobiti odluči li se na tužbu protiv države.

Mirnim putem
Da tužbe zbog neutemeljena uhićenja i nisu tako rijetke, svjedoče i statistike Ministarstva pravosuđa prema kojima svake godine Republiku Hrvatsku tuži oko 200 zatvorenika. No da ne bi bilo zabune, pravo na takvu tužbu imaju samo oni koji su pravomoćno oslobođeni optužbe, oni protiv kojih je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni progon ili oni kojima je izrečena zatvorska kazna, no u žalbenom su postupku pravomoćno oslobođeni.

Iako Ministarstvo pravosuđa takve tužbe u pravilu pokušava riješiti mirnim putem, činjenica je da im to uvijek na polazi za rukom. Tako je, primjerice, 2003. godine od 209 zatvoreničkih zahtjeva za naknadu štete njih 117 riješeno mirnim putem. Godinu dana poslije, od 216 zaprimljenih zahtjeva 115 ih je riješeno nagodbom. Najmanje sporazumnih nagodbi bilo je 2005. jer je naknadu štete tražilo 280 zatvorenika, a država je zajednički jezik našla samo s njih 79. Lani je pak zaprimljeno 215 zahtjeva, a sporazumno ih je riješeno 105.

Svota koju im u nagodbama nudi Ministarstvo pravosuđa jedinstvena je u svim slučajevima i ovisi o vremenu koje je neka osoba provela iza rešetaka. Ako je netko, primjerice, u pritvoru bio 30 dana, za svaki dan koji je tamo neutemeljeno proveo može dobiti 200 kuna. S povećanjem broja dana provedenih u pritvoru odštetna se svota smanjuje pa će tako netko tko je u pritvoru proveo više od 90 dana za svaki dan iza rešetaka dobiti 120 kuna. Drugim riječima, ako je netko u pritvoru proveo tri godine, a na kraju je pravomoćno oslobođen optužbe, od države može dobiti 131.400 kuna odštete.

U Ministarstvu pravosuđa objašnjavaju da je ta svota svojevrsna "naknada za sramotu", odnosno duševne boli koje je zatvorenik pretrpio zbog boravka unutar zatvorskih zidina. No isto tako kažu da se u nagodbi koja se sklopi ovakvim putem može dobiti i odšteta zbog pretrpljene materijalne štete, primjerice zato što zatvorenik nije odlazio na posao. Naravno, naknada za takvu štetu isplaćuje se samo uz priloženi valjani dokaz, odnosno potvrdu poslodavca.

Rok tri mjeseca
Za mirno rješenje spora rok je tri mjeseca, no ako zatvorenik ne prihvati ponudu države jer smatra da je financijski mala ili se o njegovu zahtjevu Ministarstvo pravosuđa ne očituje, onda tužba dospijeva na sud. Koliko takvih tužbi ima te kolike se financijske naknade isplaćuju, u Ministarstvu nisu znali reći. Kažu da to ovisi od postupka do postupka. Smatraju samo da tužbi ne može biti više od 200 godišnje jer toliko ima zatvoreničkih zahtjeva. No zanimljivo je da onaj tko ode na sud može dobiti veću naknadu u slučaju pozitivnog ishoda jer je naknada za dan neutemeljena držanja u pritvoru na sudu između 200 i 500 kuna.