Država popisivaču ne da ugovor o radu, ali ga miče s burze

Za jedno mjesto popisivača stanovništva u Osječko-baranjskoj županiji prijavilo se gotovo pet kandidata, a u Zagrebu je navala nešto manja, tri kandidata za jedno mjesto. U Osijeku su tako prebrojili 6604 kandidata za oko 1300 mjesta, a u Zagrebu 8823 kandidata za 3000 mjesta, najviše na Trešnjevci, u Novom Zagrebu, Peščenici i Sesvetama.

Prvo obuka

Procjenjuje se da se u cijeloj zemlji za 15 tisuća popisivača i 2 tisuće kontrolora prijavilo oko 50 tisuća ljudi, no točni podaci znat će se danas.

Svi oni kane u travnju, za posao od mjesec dana, uz prethodnu obuku, zaraditi oko 3500 kuna. Po kućanstvu popisivač će dobiti 3 kune i još po 6 kuna za svaku osobu koju popiše. U prosječnom zagrebačkom stanu s tri osobe popisivač tako može zaraditi 21 kunu. O vještini popisivača ovisi hoće li taj novac zaraditi za sat vremena, a to je i prosječna studentska satnica, ili će moći završiti intervju za kraće vrijeme. Nezaposleni koje će država angažirati u popisu stanovništva neće biti zaposleni ni putem ugovora o radu ni putem ugovora o djelu, ali HZZ će ih neovisno o tome brisati iz svoje evidencije. Nema lakšeg načina za premijerku da preko noći broj zaposlenih u zemlji smanji za 15-ak tisuća!

Prema Zakonu o popisu stanovništva, popisivači će biti imenovani za taj posao, a naknada koja će im biti isplaćena neće imati obilježje oporezivog primitka. Dakle, nezaposleni koje država angažira neće biti ni u radnom odnosu niti će dobiti plaću s uplaćenim porezima i doprinosima, ali država će ih svejedno maknuti iz svoje evidencije nezaposlenih. Pozivajući se na posebni zakon, HZZ objašnjava da će osobe angažirane na popisu brisati iz svoje evidencije “jer za vrijeme dok traje popis, neće biti raspoložive za posao”. Time će automatski ostati i bez novčane naknade, ako su je do sada primali.

Ipak ih vraćaju

Poslije povratka na burzu, naknada će im ipak biti vraćena te će se nastaviti isplaćivati za onoliko vremena koliko im je preostalo za primanje naknade i u utvrđenoj visini.

Inače, novčanu naknadu za nezaposlenost sada prima 88.255 nezaposlenih, svaka četvrta od 334 tisuće nezaposlenih osoba. Ne može biti veća od 70 posto prosječne plaće u državi, odnosno 3717 kuna. Naknada se prima najmanje 90, a najviše 450 dana, no stručnjak za to područje Teo Matković uočava da sve manje novonezaposlenih stječe pravo na naknadu.

– Da bi primio naknadu, nezaposleni mora skupiti barem 9 mjeseci prijavljenog rada u protekla 24 mjeseca. To je velik problem za osobe koje rade samo sezonski – kaže Matković.

K tome, da bi se ostvarilo pravo na naknadu dulje od tri mjeseca, nezaposleni mora iza sebe imati više od dvije godine neprekinute zaposlenosti.

– Te uvjete zadovoljava dosta mali broj osoba koje završe na HZZ-u. U 2009. tek je svaka treća novoprijavljena nezaposlena osoba koja je došla iz radnog odnosa uopće ostvarila pravo na naknadu, a od onih koji jesu tek je trećina ostvarila naknadu dulju od tri mjeseca – ističe Matković.