Druga ministarska konferencija o mirovnim operacijama u frankofonskom okruženju okupila je u Rabatu, glavnom gradu Maroka, visoke predstavnike Ujedinjenih naroda, Frankofonije te više od 60 država sudionica kako bi raspravili budućnost mirovnih misija u sve složenijem globalnom sigurnosnom okruženju. Konferencija je naglasila potrebu reforme mirovnih operacija, jačanja učinkovitosti mandata te bolje zaštite mirovnjaka na terenu, uz snažan naglasak na multilateralnu suradnju i zajedničku odgovornost u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti.
Supredsjedali su ministar vanjskih poslova, afričke suradnje i marokanskih iseljenika Nasser Bourita i francuski ministar za Europu i vanjske poslove Jean-Noël Barrot. Skup predstavlja nastavak prve konferencije održane u Parizu 2016. godine te potvrđuje kontinuitet dijaloga o jačanju mirovnih operacija u frankofonskom prostoru.
Konferencija je organizirana u partnerstvu s Ujedinjenim narodima i Međunarodnom organizacijom Frankofonije (OIF), a okupila je 62 delegacije, uključujući 26 na ministarskoj razini, kao i visoke dužnosnike UN-a i OIF-a, predstavnike regionalnih organizacija te civilne i vojne stručnjake uključene u mirovne operacije. Održana je u trenutku kada se mirovne misije UN-a suočavaju s rastućim izazovima, reformama arhitekture mirovnih operacija i sve većim pritiskom na međunarodne resurse.
Na otvaranju skupa ministar Bourita istaknuo je da održavanje konferencije u Maroku potvrđuje predanost Kraljevine vrijednostima mira, suradnje i međunarodne solidarnosti, u skladu s vizijom kralja Mohammed VI. Naglasio je da mirovne operacije moraju biti temeljene na realnim, ostvarivim i jasno prioritiziranim mandatima, uz redovito preispitivanje političkih strategija, ističući da je bolje imati manji, ali provediv cilj nego nerealna obećanja.
Bourita je upozorio na pogoršanje sigurnosnog okruženja u kojem djeluju mirovne snage, uključujući asimetrične prijetnje te napade nedržavnih oružanih skupina i separatističkih pokreta povezanih s terorističkim organizacijama. Posebno je istaknuo da su „Plave kacige” sve češće mete napada te je pozvao na politiku nulte tolerancije prema zločinima nad mirovnim osobljem.
Naglasio je da rasprava ne smije biti svedena na dilemu između očuvanja postojećeg sustava i njegova ukidanja, nego na njegovu reformu kako bi postao fleksibilniji i učinkovitiji. Mirovne operacije, rekao je, moraju ostati privremeni instrumenti u službi političkog rješenja, a ne njegova zamjena, uz mogućnost njihova zatvaranja kada okolnosti to dopuste.
Podsjetio je na dugogodišnje sudjelovanje Maroka u mirovnim operacijama od 1960. godine, s više od 100.000 raspoređenih mirovnjaka te oko 1.340 pripadnika trenutno angažiranih u misijama, ponajprije u MINUSCA-i u Srednjoafričkoj Republici i MONUSCO-u u Demokratskoj Republici Kongo. Ta uloga, istaknuo je, daje Maroku poseban legitimitet u raspravama o reformi mirovnih operacija.
Bourita je pozvao frankofonsku zajednicu da svoju operativnu snagu pretvori u politički i doktrinarni utjecaj, naglašavajući da frankofonski prostor obuhvaća gotovo dvije trećine mirovnih misija i sudjeluje s oko 60 % u UN-ovu proračunu za taj sektor, dok je doprinos osobljem još uvijek ispod potencijala.
Posebno je istaknuo Centar izvrsnosti za obuku mirovnih snaga u Benslimaneu te predložio institucionalizaciju konferencije kao stalnog mehanizma koji bi se održavao redovito, godišnje ili svake dvije godine.
Francuski ministar Jean-Noël Barrot pohvalio je marokanske inicijative i doprinos stabilnosti Afrike, naglasivši da su mirovne operacije Ujedinjenih naroda i dalje nezamjenjive te učinkovite u zaštiti civila i stabilizaciji kriznih područja.
Istaknuo je da mirovnjaci omogućuju povratak državnih institucija u stabilizirana područja te doprinose dugoročnom miru, uz podršku UN-ovih agencija. Podsjetio je da istraživanja potvrđuju kako mirovne misije smanjuju nasilje i jačaju stabilnost, iako su njihovi zadaci sve složeniji.
Uoči Međunarodnog dana mirovnih snaga UN-a, Barrot je odao počast svim mirovnjacima i osoblju UN-a te pozvao na jačanje resursa, modernizaciju alata i borbu protiv novih prijetnji poput dronova i dezinformacija. Istaknuo je i važnost većeg sudjelovanja žena u mirovnim operacijama.
Glavni tajnik UN-a António Guterres zahvalio je organizatorima te naglasio da su mirovne operacije ključni instrument međunarodne zajednice u vremenu najvećeg broja sukoba od 1945. godine. Uspjeh, rekao je, ovisi o jasnim mandatima, političkoj volji i podršci država članica.
Na kraju je usvojena Rabatska deklaracija kojom se potvrđuje važnost Maroka u međunarodnom miru i sigurnosti, ali i izražava zabrinutost zbog sve češćih napada na mirovne snage. Sudionici su osudili takve napade te naglasili potrebu zaštite slobode kretanja mirovnjaka, uz realne mandate i politička rješenja.
Deklaracija dodatno naglašava važnost obuke, interoperabilnosti, multilingvizma i borbe protiv dezinformacija te jačanja suradnje unutar UN-a i OIF-a. Zaključeno je da budućnost mirovnih operacija mora počivati na realističnom i pragmatičnom pristupu usmjerenom na dugoročnu stabilnost i mir.