Zaštita životinja

Dosta je ubijanja napuštenih pasa u skloništima

Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
Skloništa i psi
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Skloništa i psi
30.01.2017.
u 20:42
Volonteri ne mogu spasiti sve pse, jer neki od njih u skloništima koja odbrojavaju 60 dana ne dobiju ni šansu da im pronađu novi dom
Pogledaj originalni članak

Nikada nije bilo toliko napuštenih pasa, prvo je što će posljednjih mjeseci reći svi koji daju svoj doprinos u njihovom spašavanju.

Ostavljaju se mali i veliki, mladi i stari. Ostavljaju se na ulicama, u poljima, prepušteni zimi, gladi i patnji. Volonteri koji ih zbrinjavaju na izmaku su snaga. Ne samo fizički, već i financijski, jer popravljaju sve ono što sustav za zbrinjavanje životinja propušta, a trebao bi jer je za to odgovoran. Pa je potpuno nejasno da je uz dugogodišnju obvezu čipiranja još uvijek toliko pasa bez čipa. Jednako tako, iako je zakonom propisana obveza osnivanja informacijskih centara za izgubljene životinje, ima ga samo Zagreb.

Ništa preko noći

I dok se u skloništima u kojima psima ne odbrojavaju dane traži mjesto više, a samo ih je šest, u svim ostalim pse i dalje ubijaju. Unatoč svim dogovorima s volonterima, unatoč svim njihovim naporima, očito je da neki psi u skloništima nikada ne dobiju šansu da prežive. I upravo i zbog toga izjava ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, koji je rekao da je protiv usmrćivanja životinja i da smatra kako novi zakon ne bi trebao dopustiti ubijanje u skloništima, dočekana je s velikim oduševljenjem.

Znaju volonteri da ta odluka neće preko noći riješiti probleme, znaju volonteri da će i dalje biti napuštenih pasa, ali barem će im život biti zaštićen. Jer, bez obzira na njihov trud, uvijek ih iznenade podaci o broju ubijenih pasa. Neki sve pravdaju nedostatkom prostora, kao karlovačko sklonište u Utinji, u kojem su od 1. srpnja 2015. do 1. srpnja 2016. zbrinuta 523 psa, od čega su 142 ubijena. I nije to sve, jer očito su i previše pasa, ali i premalo brige za njih, razlog što je u istom razdoblju uginuo 221 pas.

U Pokupskom Cerju 12 ubijenih

U skloništu Pokupsko Cerje brojke su puno manje, u cijeloj 2016. godini prema podacima Ministarstva poljoprivrede zbrinut je 221 pas, no kako ih je 40 vraćeno vlasnicima u skloništu je ostao 181 pas. Od tog broja udomljeno je, kažu, 127 pasa, a tri psa uvedena su i u evidenciju za 2017. jer su još u skloništu. Iz skloništa je 51 pas izišao u crnim vrećama. I unatoč tome što je prostora bilo dovoljno, jer kapacitet skloništa puno je veći, i unatoč tome što su volonteri oglašavali i spašavali pse kojima je odbrojano 60 dana, ipak ih je 12 ubijeno. U Ministarstvu kažu, iz razloga predviđenih propisima. Jesu li ikada dobili šansu da pronađu dom ili su kroz sklonište samo prošli, nevidljivi i za volontere? Jer da su ih vidjeli, sigurno bi napravili sve da i njima pronađu udomitelje.

U istom razdoblju u skloništu je uginulo 39 pasa, uglavnom štenadi. Usporedimo li to s podacima iz prve polovice 2015., proizlazi da je u 2016. Pokupsko Cerju pse manje ubijalo, ali ih je zato puno više uginulo. Mali, osjetljivi i necijepljeni teško da mogu i preživjeti. No, priča bi vjerojatno bila drukčija da su sklonjeni na sigurno i prije nego su dospjeli u boks skloništa. Onako kako to rade u no kill skloništima, no njima briga za napuštene pse ipak nije samo posao na kojem moraju i nešto zaraditi. Zbrinuli su u Pokupskom Cerju u 2016. godini i 5 mačaka, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Iako nigdje nisu viđene, a jedan od zadataka skloništa je upravo oglašavanje napuštenih životinja, kažu da je svih pet udomljeno.

I baš zbog ove gorke istine, svi koji poštuju život traže da se zaštite napuštene životinje, jer nisu one krive što su ostavljene. I ne mogu i ne smiju platiti onim najvrednijim što imaju - svojim životom. A njega im tako olako oduzimaju. Zabrana ubijanja nakon 60 dana dobar je početak promjena.

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

MA
MaIvan
09:05 31.01.2017.

ja vas molim da vise nis nekomentirate kaj se tice pasa...i pustite nas ljubitelje da se borimo za njih.

OG
ogi123
19:45 31.01.2017.

Tako i treba, i tako su šinteri naplaćivali obilato svaku eutanaziju i stavljali novac u svoje džepove.

Avatar Nadan Vidošević
Nadan Vidošević
20:48 30.01.2017.

dosta vise o psima ljudi kopaju po kontejnerima