Ideje ravnatelja HZZO-a Siniše Varge da cijenu polica dopunskog osiguranja za sve građane ujednači na 70 kuna uzbudila je duhove umirovljenika, ali i komercijalnih osiguravatelja. Naime, u Hrvatskoj je oko 1,2 milijuna umirovljenika od kojih oko milijun vjerojatno ima mirovine koje ih uvrštavaju u socijalno osjetljivu skupinu koja, s obzirom na visinu primanja, plaća najnižu cijenu police od 50 kuna. Drugim riječima, za oko milijun umirovljenika cijena police narast će za 20 kuna te im donijeti dodatni godišnji trošak od oko 240 kuna.
Čudan timing
Takva inicijativa HZZO-a krenula je nakon što je u javnosti objavljeno da će, prema propisima Europske unije, morati odustati od izdavanja polica dopunskog osiguranja. Iz HZZO-a su odgovorili da će učiniti upravo suprotno pa se pretpostavlja da ovim potezom unaprijed pred komercijalnim osiguravateljima žele oteti dio tržišnog kolača. Ispalo je vrlo neobično da se želja državne institucije da se natječe na tržištu, a što ne bi smjela prema propisima EU, slomila na leđima socijalno najosjetljivije skupine, uglavnom umirovljenika.
Valja objasniti da postoje još dvije kategorije dopunskog osiguranja s cijenama polica od 80, odnosno 130 kuna. Prema mišljenju Lazara Grujića iz Stranke umirovljenika, HZZO se odlučio na taj korak jednostavno zato što je najlakše uzeti od onih kojih je najviše, a to su umirovljenici s nižim primanjima. Grujić smatra da će HZZO puno manje izgubiti na puno malobrojnijim skupljim policama.
Večernji list jučer je primio brojne pozive umirovljenika koje je razljutilo podizanje cijene kroz priču o njezinu “ujednačavanju”.
Da je HZZO zaista u hitnoj potrazi za dodatnim izvorima prihoda, upozorava Izvješće o poslovanju za 2012. godinu, u kojem je zabilježen minus od 177 milijuna kuna. Ako se uzme da bi na oko milijun umirovljenika mogli dodatno zaraditi oko 240 milijuna kuna te kako će na imućnijim osiguranicima izgubiti 50-100 milijuna kuna, ispada da je “ujednačavanje cijene police” zapravo ciljano podmirivanje tog gubitka.
Nejasno je kako HZZO namjerava ostati konkurent komercijalnim osiguravateljima kada je u pitanju dopunsko osiguranje. Hrvatska je kroz pregovore s EU preuzela obvezu da će provoditi direktivu prema kojoj neživotna osiguranja mogu davati samo društva za osiguranje s odobrenjem regulatora, koji je u hrvatskom slučaju Hanfa. Izuzetak može biti jedino obvezno zdravstveno osiguranje. Primjer Slovenije govori da je Europska komisija po tom pitanju vrlo rigorozna. Tužili su Sloveniju jer nije u svoje zakonodavstvo prenijela odredbu iz Direktive o neživotnim osiguranjima. Slovenija je tvrdila da je dopunsko osiguranje dio socijalnog sustava, ali je sud na kraju to osporio te joj naložio da mora primijeniti Direktivu. Uz to, valja podsjetiti da je strategija HZZO-a po pitanju neživotnih osiguranja na tankom pravnom ledu jer već postoji Zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja zloporabe vladajućeg položaja koji je AZTN-u predao Hrvatski ured za osiguranje. Isto tako, Ured je podnio i prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih članaka Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.
Nejasne namjere
Očigledno je da je počela bitka za ogroman novac na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali nejasno je zašto se kao konkurent nameće državna institucija te, prvo, dio troška svaljuje na socijalno najugroženije, i drugo komercijalnim osiguravateljima konkurira nelojalnom konkurencijom. Komercijalni osiguravatelji moraju za svaku policu izdvajati rezervacije i graditi pričuve, a nejasno je što zapravo namjerava HZZO čak i ako bude držao pravila igre.
>>EU: Država dopunsko zdravstveno mora prepustiti privatnicima
>>\'Liječnicima bonusi, ali i kazne uskrate li opravdano bolovanje\'