Dogovor o federalnim jedinicama u Banji Luci

Trojica političkih čelnika u ponedjeljak bi u Banji Luci trebali usuglasiti najvažniji dio Prudskog dogovora koji se tiče ustavnih promjena u zemlji, što se smatra ključnom reformom za političku stabilizaciju Bosne i Hercegovine.

Broj jedinica
Kako se doznaje od sudionika ovoga susreta, čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, SDA Sulejmana Tihića i SNSD-a Milorada Dodika, očekuje se da sastanak rezultira konkretnim objašnjenjem Prudskog sporazuma koji se odnosi na četiri stavke ustavne reforme, počevši od standardizacije ljudskih prava do pak krunskog dijela sporazuma - središnje razine vlasti. Prema ranijim najavama čelnika HDZ-a, on će izaći s prijedlogom da se već u Banji Luci utvrdi broj budućih federalnih jednica, njihove ovlasti koje uključuju tri stupa vlasti - zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Pri tome bi federalne jedinice, tumači Čović, imale diskontinuitet.

- To je i najveća vrijednost Kreševske deklaracije koju ćemo nastojati ugraditi u ovaj sporazum, ističe Čović. Prema njegovim riječima, za hrvatsku su stranu prihvatljiva i druga rješenja, no to nikako nisu dva entiteta.
- Takvo rješenje ne želimo uopće uzimati u obzir budući da je najlošije za sve strane u BiH, a napose za Hrvate, ističe Čović.

Dogovor o Brčkom
Za sve stavke oko ustavnih promjena trojica će političkih čelnika pokušati sastaviti po deset stavaka kojim bi se praktično dao politički okvir novoga ustava. Doznaje se kako bi u ponedjeljak u Banjoj Luci trojica političara trebala postići i konačan dogovor oko pravnog statusa Brčkog. Naime, oni će praktično razmatrati kompromisni prijedlog koji je ponudio OHR. No, problem je kako ustavni zakon o statusu Brčkog, što je praktično nepostojeća pravna forma, primijeniti na državni ustav, koji je pak opet tek aneks IV. Daytonskoga mirovnog spotrazuma. Dokument, ekskluzivno doznajemo, podrazumijeva da svaki narod ima najmanje trećinu vlasti u Brčkom, što najviše odgovara Hrvatima.