Uz međunarodnog visokog predstavnika, Ustavni sud BiH institucija je koja je najviše utjecala na strukturne promjene u zemlji. Ono što je u normalnim demokratskim državama zadaća Parlamenta, u BiH, u pravilu, rade Ured visokog predstavnika (OHR) i Ustavni sud. Državni Parlament potpuno je neučinkovit pa je sve ključne zakone na državnoj razini nametnuo visoki predstavnik, dok je Ustavni sud BiH jedina djelomice domaća institucija koja je svojim odlukama ozbiljno zadirala i mijenjala daytonsku strukturu. U Ustavnom sudu BiH od devet sudaca troje je stranaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Preostalih šest mjesta popunjavaju po dva hrvatska, bošnjačka i srpska suca koje imenuju entitetski parlamenti. Trojica stranaca i dva Bošnjaka uvijek su većina koja uglavnom donosi odluke protiv kojih su Hrvati i Srbi.
Dodik najavljuje protjerivanje stranaca i državnih institucija iz entiteta RS
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Ide pravilnik koji mijenja turistički sektor težak 300 milijuna eura godišnje: Je li to kraj pošasti mobilnih kućica?
Novi zakon mobilne kućice naziva modularno-montažnim kućicama, odnosno pokretnim kućicama, i prvi ih put izričito uvodi u izgrađenost kampa. Najvažnija formulacija glasi da se one uračunavaju u izgrađenost neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom
Gore kamioni, nestaje goriva i hrane: Ukrajinci gađaju Hornetima i novim tajnim dronom
Mali dron pojavio se kao ključni dio sve moćnijeg ukrajinskog arsenala dronova srednjeg dometa, koji sve češće love ruska logistička vozila duboko iza ruskih linija.
Macronov nuklearni kišobran sve je veći: Tko se nije skrio...
Sve više europskih zemalja sada želi osigurati mjesto ispod nuklearnih kišobrana, a poguranac im daje i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji otvoreno spominje mogućnost rata s Rusijom u roku od nekoliko godina
'Podržavam legalizaciju marihuane, a zbog gašenja zdravstvenih ustanova i kolapsa sustava bit će i ilegalnih akcija'
Saborski zastupnik i sinjski gradonačelnik ukazuje na sve veću centralizaciju u državi koja dovodi u opasnost manje sredine i tjera ljude iz njih
Veće poreze neće plaćati 60 % obrtnika, ali za njih 9000 davanja se udvostručuju
Ćorić je prema malim obrtnicima ostao blagonaklon, ali obaveze progresivno rastu oko osam do 82 posto za preostale obrtnike s jačim prihodima
Ispadaju li i ovi iz Federacije pod strance zna li se?