1. Kako bi izgledalo usklađivanje obrambenih strategija među 27 država članica EU u kontekstu osnivanja zajedničkih obrambenih snaga?
Europska komisija privodi kraju izradu "bijele knjige o budućnosti europske obrane", koja će uskoro pružiti konkretne smjernice i odrediti zajedničke obrambene prioritete EU. Među ključnim ciljevima bijele knjige ističe se povezivanje nacionalnih nabava s industrijskom politikom na razini EU, kako bi nacionalne vojske koristile zajedničku opremu i infrastrukturu te se pridržavale usklađenih operativnih standarda. To je iznimno važno jer EU uvelike ovisi o vanjskim nabavama; po izvještaju Marija Draghija, čak 78% – od čega 63% ide američkom vojnoindustrijskom kompleksu. Osim što nije konkurentna na globalnom tržištu, fragmentirana europska obrambena industrija ne može osigurati europske obrambene potencijale. U tom kontekstu, bijela knjiga također pokriva pitanje obrambene spremnosti te strateške inicijative poput europskog zračnog štita i kibernetičke obrane. Budući da EU više ne može računati na zaštitu Amerike, ulaganje u zajedničku obranu riješilo bi niz problema – od interoperabilnosti do jačanja obrambenih potencijala po nižim troškovima.
2. Obzirom na zaključke o jačanju europske obrane na posljednjem summitu u Bruxellesu, koji su konkretni koraci EU prema stvaranju zajedničkih obrambenih snaga i kako bi one bile integrirane u postojeće nacionalne vojske?
Iako se u bijeloj knjizi govori o "Europskoj obrambenoj uniji", države članice zadržavaju kontrolu nad vlastitim oružanim snagama, što znači da bi predviđena integracija bila fleksibilna i zasnovana na slobodnoj volji država hoće li i koliko sudjelovati u operacijama. Za sada je prvi konkretni korak dogovoren na summitu mobilizacija do 800 milijardi eura za europsku obranu, uključujući plan zaduživanja za 150 milijardi eura koji bi se posuđivao državama članicama. Također, treba istaknuti da vlada uvjerenje da bi se ovakvim ulaganjem ne samo jačala zajednička obrana, nego i pokrenula obnova posrnule europske industrije.
3. Kako EU planira prevladati strateške razlike među državama članicama, poput razlike u pristupu Ukrajini, kao što je slučaj s Mađarskom, i usmjeriti zajedničke snage ka zajedničkoj obrani, uz istovremeno jačanje europske obrambene industrije?
Važno je naglasiti da se radi o dvjema različitim, iako usko povezanim dimenzijama navedene problematike. Prva dimenzija jačanja europske obrambene industrije te općenito militarizacije EU logična je posljedica restrukturiranja odnosa unutar Sjevernoatlantskog saveza i povlačenja Amerike. Zbog toga je na EU summitu jačanje zajedničke obrane podržao i Orban. Druga se dimenzija odnosi na prijeporne "modalitete mira" u Ukrajini. S jedne strane zahtijeva se "pravedni mir", nastavkom pomoći ukrajinskoj strani, što ne samo da prolongira rat nego i prijeti potencijalnom eskalacijom sukoba s Rusijom. Tome se protivi Mađarska, ali i dio političke opozicije u drugim zemljama EU, tražeći bilo kakav mir, uključujući i Trumpov prijedlog, a koji bi ustvari bio prekid vatre, stvaranje zamrznutog konflikta na granici EU i regionalni hladni rat s Rusijom.
GALERIJA Tajkuni rata: Pogledajte koje su tvrtke najveći proizvođači oružja na svijetu
Ursulu, Macrona i ekipu, smjestiti na psihijatriju.