Uzorci DNK pokazali da u Hrvatskoj nema križanja vukova i pasa. Naime, u sklopu projekta "LIFE WILD WOLF - Konkretne akcije za očuvanje vukova divljima u antropogenim krajobrazima Europe“, kojeg provode Hrvatski lovački savez (HLS) i Veterinarski fakultet (VEF) provedeno je opsežno prikupljanje uzoraka DNK kako bi se utvrdila prisutnost križanaca vukova i pasa. U 300 prikupljenih i analiziranih uzoraka nisu otkriveni križanci prve generacije vuka i psa, kao ni životinje koje bi bile ishod križanja vukova i križanaca.
Na temelju 225 uzoraka kvalitetnih za prepoznavanje vrsta i pojedinih jedinki detektirana su 182 uzorka s vučjim genom, a ukupno je prepoznato 85 genetički različitih jedinki vukova, priopćeno je. Kako se pojašnjava, ovaj se broj ne odnosi na veličinu populacije vuka u RH, već je rezultat prikupljenih uzoraka DNK jer je za potpuniju sliku brojnosti vukova potrebno prikupiti tri puta više uzoraka. Analiza je dokazala i prisutnost uzoraka čagljeva, lisica i pasa koji borave na istom području kao i vukovi. Najviše prikupljenih uzoraka bilo je s područja Gorskog kotara, Žumberka i Splitsko-dalmatinske županije na koju je posebno stavljen naglasak zbog povijesnih događaja križanja vukova i pasa.
"Projekt prikupljanja uzoraka trajao je od rujna 2023. godine, a u akciju su bili uključeni lovci, djelatnici zaštićenih područja i zainteresirani dionici kao što su planinari. Naime, uključivanje lokalne zajednice, posebno iskusnih ljudi, u praćenje ove velike zvijeri ključno je za postizanje što boljih rezultata i njihovo informiranje o stanju vrste. Danas u Hrvatskoj postoji mreža Tragača koja se i dalje razvija, a omogućit će spoznaje s terena na temelju kojih je moguće donijeti bolje odluke za upravljanje populacijom vuka“, navode iz Hrvatskog lovačkog saveza.
Projekt se provodi i u Njemačkoj, Švedskoj, Češkoj, Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Portugalu, na područjima rasprostranjenosti sedam populacija vukova, u kojima se vukovi šire i/ili opstaju u naseljenim područjima. Petogodišnjim projektom želi se, kako je naglašeno, postići uravnoteženo dugoročno očuvanje vukova i upravljanje potencijalno kritičnim situacijama koje se javljaju u krajolicima Europe u kojima dominiraju ljudi. Glavni cilj projekta je, dodaje se, poboljšati uvjete suživota vukova i ljudi u blizini naseljenih područja, bez gubitka ekološke uloge i kulturnog identiteta divljih vukova, te lokalnih zajednica.