Đurđa Adlešič vodi Krizni stožer

Hrvatska će do ulaska u NATO u travnju dobiti Zakon o upravljanju u izvanrednim situacijama i krizama, a do kraja godine i nove strategije nacionalne sigurnosti te obrane, doznaje Večernjak od izvora iz Vlade.

Zadaće NATO-a
Iako model još nije potpuno razrađen, osnovat će se Središte za izvanredne situacije i krize, posebno tijelo koje će odgovarati Vladi, i koje će vjerojatno nastati reorganizacijom postojećeg Državnog centra 112. Taj centar već ima donekle razvijenu infrastrukturu, a i kontaktna je točka u ime Hrvatske prema Centru za praćenje i informacije Europske unije, koji je jedini operativni centar EU.

O toj ideji raspravljalo se na prošlotjednom predstavljanju Koncepta upravljanja u izvanrednim situacijama, održanom pod predsjedanjem potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešič. Prijedlog izgleda sustava odgovora na izvanredne situacije i krize napravio je MORH, a predstavio ga je načelnik Službe za obrambenu politiku i planiranje pukovnik Anto Zelić. Tom je prilikom naglasio kako je upravljanje krizama jedna od zadaća NATO-a, a krizno upravljanje na nacionalnoj razini odgovornost svake države.

U izvanrednoj situaciji aktivirat će se Krizni stožer Vlade, koji će upravljati sustavom, a odluke donosi iz Središta za izvanredne situacije i krize. Na čelu Kriznog stožera bit će potpredsjednica Vlade zadužena za nacionalnu sigurnost, što je u ovoj Vladi Đurđa Adlešič, a stalni članovi stožera bit će ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, financija te prometa i veza.

Elementarna nepogoda
U slučaju krize proglašava se krizno stanje, a upravljanje Kriznim stožerom preuzima predsjednik Vlade. Osim elementarnih nepogoda i katastrofa, te brige o civilima i gospodarstvu u ratnom stanju, Središte za izvanredne situacije i krize, kao i Krizni stožer Vlade, trebali bi djelovati i u situacijama nestašice plina u kakvoj smo sada. Zadatak bi im bio očuvati gospodarstvo i ljude od posljedica kriznog stanja.