Europski fond

Ovo je 9 modela zapošljavanja: Poslodavci vole dijeliti radnike

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
4.3.2016.,Zagreb - M San grupa odrzala konferenciju za medije te otvorila vrata svojih pogona u kojima proizvode LED Tv ekrane i sastavljaju televizore Vivax. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
burza
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
zapošljavanje
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
zapošljavanje
Foto: VL
infografika
14.06.2016.
u 19:54
Raste ponuda poslova s niskim i srednjim plaćama. Najtraženiji su muškarci, mladi i osobe bez visokog obrazovanja
Pogledaj originalni članak

Europsko tržište rada postojano raste po stopi od jedan posto godišnje, a posebno su u porastu srednje i nisko plaćeni poslovi. Muškarci, mladi i osobe bez visokog obrazovanja imaju bolje mogućnosti zapošljavanja od ostalih skupina. Europska tripartitna fundacija Eurofound, zadužena za tržište rada, dokumentirala je devet novih oblika zapošljavanja koji su se pojavili u državama članicama. Nove forme zapošljavanja pokazuju da se rastuća ekonomija dijeljenja širi i na radnu snagu.

I korist i šteta

Svaki peti zaposleni Europljanin ima ugovor na nepuno radno vrijeme, a u novije vrijeme osim usluga i imovine dijele se i radnici. Prvi od devet novih oblika zapošljavanja nazvali su “podijeljeni radnik” i operacionalizira se tako da se ugovor zaključuje između radnika i više poslodavaca koji se obvezuju da će mu zajedno osigurati punu satnicu. Širok je raspon poslova koji se tako nude, od specijalističkih do usluga u kojima se ne traže velike vještine. Jednako tako nude se i “podijeljeni poslovi”, gdje se za određeni projekt angažira više privremeno zaposlenih radnika, zatim grupno zapošljavanje, suradničko zapošljavanje, rad temeljen na vaučerima, ležeran rad, privremeno upravljanje... Rada u nepunom radnom vremenu ima i u Hrvatskoj i, prema podacima iz 2015., u njega je lani bilo uključeno 84 tisuće radnika do navršene 64 godine života. Kada se uračuna generacija do 74 godine, što je u službenom praćenju čest slučaj, tada bi se broj radnika angažiranih na nepuno radno vrijeme kod nas popeo na 98 tisuća!

Foto: VL

Eurofound navodi da neke nove forme, posebno vezane uz ICT sektor, donose obostrane koristi, i radnicima i tvrtkama, no mnoge su i korak nazad zbog niže cijene rada, nepredvidiva radnog vremena i niske razine socijalne zaštite. Istraživačica hrvatskog tržišta rada Iva Tomić kaže da postoje naznake da se ta vrsta fleksibilnih poslova proširila i na nas, ali nitko te procese još nije dokumentirao. Primjerice, Anketa radne snage navodi da Hrvatska ima 217 tisuća samozaposlenih osoba, a po definiciji samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.

Došli i u Hrvatsku

– U Hrvatskoj postoje tvrtke koje se bave iznajmljivanjem “specijaliziranih” radnika drugim tvrtkama (najčešće u IT-u; Crowd employment), svako malo čitamo ili čujemo da dosta naših ljudi, posebice u IT sektoru, radi u Hrvatskoj, ali za strane kompanije (ICT-based mobile work). Dakle, “anegdotalni” dokazi upućuju na to da su netipični oblici zapošljavanja prisutni i na hrvatskom tržištu rada te da ih je sve više, ali nemamo pouzdanu statistiku da bismo ovo mogli potvrditi – ističe Tomić. Direktor Eurofounda Juan Menéndez-Valdés posebno upozorava na poziciju žena koje rade manje plaćene poslove od muškarca. U Nizozemskoj je lani prvi put zabilježeno da je broj radnika na nepuno radno vrijeme bio veći od broja zaposlenih na puno, a Njemačka i Austrija zabilježile su oštar rast takvih ugovora.

>>'Poslodavci nisu tražili povećanje kvota za sezonske radnike'

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.