Tko je pobjednik kaosa u Zagrebu? Stručnjaci za Večernji analizirali štrajk u ZET-u

Kolektivni ugovor istekao je krajem ožujka, ali se pravila koja uređuju obračun i isplatu plaćaju nastavljaju primjenjivati do sklapanja novih ugovora, a neisplata plaće, prema Zakonu o radu, razlog je zbog kojeg sindikat može organizirati štrajk, navodi se u zajedničkoj izjavi triju sindikata ZET-a. Najavljuje se tako mogućnost novog štrajka, no koje su se pouke izvukle od prošlotjednog?

Jedan od najpoznatijih hrvatskih sindikalnih lidera Vilim Ribić kaže da se prvi kriterij za ocjenu uspješnosti štrajka mjeri odazivom i voljom ljudi da u štrajku ustraju, a drugi stupnjem ostvarenja stvarnih ciljeva štrajka. – Iz kuta tih kriterija štrajk sindikata u Zagrebu jedan je od najuspješnijih štrajkova u Hrvatskoj. Štrajk je prekinut uslijed egzogenog razloga, sudske odluke. Netko će odmah reći da nije sudska odluka, već pravni propust sindikalne strane uzrok toga što štrajk nije ostvario svoje ciljeve. Ovdje imam prostora samo za konstataciju da je sudska odluka veoma sporna. Ali čak i da je besprijekorna, ostaje pitanje zašto je sud štrajk zabranio? Razlozi koji se navode nisu morali biti razlog za zabranu štrajka. Sud je morao provesti, rekli bi pravnici, test razmjernosti kada je riječ o ograničenju ljudskih prava, tj. jesu li formalni propusti dovoljno važan razlog za zabranu štrajka, kao ljudskog prava. Sud je mogao pronaći druga, blaža rješenja kojima bi u hodu osigurao uklanjanje propusta kako ne bi ograničio ustavno pravo na štrajk. Sud to nije htio. Svaki štrajk pogađa prava trećih osoba. Zar je pravo ljudi da komotnije putuju gradom, to jest pravo na vožnju tramvajem, važnije od ljudskog prava na štrajk? Zabrana štrajka se prema standardima civiliziranih zemalja može odnositi samo na prava trećih osoba na život, osobnu i nacionalnu sigurnost – kaže Ribić za Večernji list.