Dan mrtvih: Velikane štuju i nakon smrti

Odlazak na grob oduvijek je simbolično označavao vezu pojedinca s njegovim precima, povezanost žive zajednice sa svojim umrlima. Kada je pak riječ o odlasku na grobove poznatih političara i državnika, onda stvari postaju malo složenije.

Dok su “obični mali ljudi” iskreno oduševljeni likom i djelom svojih uzora, aktivni političari imaju nešto složenije motive za odavanje počasti. Odajući počast mrtvima, oni zapravo gledaju prema živima, koje žele uvjeriti da su upravo oni jedini pravi sljedbenice ideje za koju se zalagao umrli velikan. Mnogi će željeti iskoristiti prigodu da prije izbora još jedanput podsjete biračko tijelo da “novo vodstvo” još drži do svoga utemeljitelja i idola te njegovih vrijednosti.

Grobove obilaze svi
– Vodeći ljudi HDZ-a i SDP-a otići će na Tuđmanov i Račanov grob kako bi na račun toga dobili glasove. Iste motive imaju vodeći ljudi HSP-a i HSS-a kada posjećuju grob Ante Starčevića i Stjepana Radića – smatra sociolog religije dr. Ivan Markešić.

Osim grobova političara, građani vole obilaziti i posljednja počivališta uglednih intelektualaca, primjerice naših velikih književnika Tina Ujevića, Antuna Branka Šimića i Miroslava Krleže.

Kult njeguju i obitelji
– Oni su u određenom vremenu bili heretici. Otkrivali su posve nove horizonte življenja. Samim tim su rušili zbilju koja je bila okoštala – ima zanimljivo objašnjenje dr. Markešić, koji dodaje da se pjesništvom i pisanom riječju općenito, ma koliko nam se ponekad činilo nevažno, najbolje brani nacionalni identitet.

Posjećeni su i grobovi Dražena Petrovića te Ene Begović. Za njihovu popularnost zaslužno je njihovo javno djelovanje, ali i kult koji o njima njeguje njihova obitelj.
– Dražen Petrović je ponosno svjedočio o nastanku hrvatske države. Ponosno je nosio hrvatsku trobojnicu te jasno pokazivao da dolazi iz Hrvatske koja se bori za svoj opstanak – ističe Markešić te objašnjava da ljudi vole osobe koje su nešto postigle u životu, a koje se nisu udaljile od “običnih ljudi”.