“Prvakinja planeta Zemlje”

Dala je otkaz u naftnoj kompaniji i pokrenula biznis: Ova je opeka pet puta jača od betona

Foto: THOMAS MUKOYA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Foto: THOMAS MUKOYA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Foto: THOMAS MUKOYA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Foto: THOMAS MUKOYA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
22.02.2021.
u 21:03
Nzambi Matee, 29-godišnja Kenijka, dala je otkaz u naftnoj kompaniji i pokrenula biznis. Od plastike i pijeska proizvodi opeku koja je upola lakša i pet puta jača od betona
Pogledaj originalni članak

Nije kriva što je živa. Ali kriva je kad umre. Tim riječima plastiku je opisala Nzambi Matee, 29-godišnja Kenijka, koju je UN nedavno proglasio “mladom prvakinjom planeta Zemlje” zahvaljujući projektu koji je u godinu dana rada i mozganja uspješno osmislila i provela u djelo. Ona je prva, a za sada i jedina na svijetu uspjela od plastičnog otpada koji nitko ne želi proizvesti – opeku. I to opeku koja je pet do sedam puta čvršća od betona. A uz to je i izuzetno jeftina. Jedan kvadratni metar košta nešto manje od osam dolara, odnosno oko 45 kuna.

Grcaju u plastici i pijesku

Godina je 2017., a mjesto radnje ja kenijska prijestolnica Nairobi. Grad je to koji ima više stanovnika nego cijela Hrvatska, njih oko 4,5 milijuna. Njegovi žitelji dnevno proizvedu 500 tona plastičnog otpada. Više ga nemaju gdje odlagati, smeća je po ulicama toliko da su boce, vrećice i druga plastična ambalaža postali dio svakodnevice tamošnjih ljudi. Zamislite scenu kad na livadi nakon nekog velikog koncerta s kojeg je publika taman otišla ostane, kako mi to volimo reći, “tona smeća”. To u Nairobiju gledaju svakog dana.

Foto: THOMAS MUKOYA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Nzambi Matee, po struci inženjerka biokemije, te je 2017. radila u tamošnjoj naftnoj kompaniji. Zarađivala je, kaže, već u svojim srednjim dvadesetima plaću koja je bila sedam do osam puta veća od tamošnjeg prosjeka. Iako je mogla ostatak života provesti živeći kao bubreg u loju, upravo su je scene tona otpada koje je gledala svakog dana odlazeći s posla i na posao nagnale da da otkaz i pokuša nešto promijeniti. Najprije je krenula provoditi akcije prikupljanja plastičnog otpada s ulica te prodaje tog otpada koje su zainteresirane tvrtke uzimale za reciklažu. Već za tri mjeseca shvatili su da prikupljaju daleko više otpada nego što će ikada moći prodati, i tu se rodila ideja o jeftinom građevinskom materijalu.

Foto: THOMAS MUKOYA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

– Kod nas dosta ljudi još živi bez krova nad glavom u nikakvim uvjetima, a uz to grcamo u plastici i pijesku. S četiri prijatelja koja su išla sa mnom na fakultet dulje od pola godine smišljala sam postoji li način da plastični otpad nekako pomiješamo s pijeskom i dobijemo nešto što bi ljudi ponovno mogli koristiti. Pokušavali smo sve i svašta i na kraju smo dobili materijal koji je upola lakši, a pet puta jači od betona. Taj materijal formiramo u opeke koje su pogodne za gradnju krova, ali mogu poslužiti i za popločenje tla u dvorištu ili kući. Trenutačno imamo tri stroja za proizvodnju takve opeke, a jedan može proizvesti njih petstotinjak na dan. Da bismo proizveli jednu ciglu, treba nam oko kilogram i pol plastičnog otpada, tako da trenutačno dnevno recikliramo otprilike jednu tonu plastike. Nije puno, ali već sad nam potražnja daleko prelazi proizvodne kapacitete tako da je plan kroz idućih pet godina proizvodnju podići na deset tisuća opeka na dan – kaže ta mlada afrička poduzetnica.

Loše gospodarenje plastikom

Njezina opeka već je iskorištena za popločavanje mnogih puteva i mjesta u gradu, a osim povećanja proizvodnog kapaciteta, nada se da će uspjeti smisliti i način kako da se ista ta plastika koristi kao materijal u gradnji zidova kuća ili zgrada.

Foto: THOMAS MUKOYA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

– Proizvođači naprave svoj proizvod, zapakiraju ga u plastične boce i ne razmišljaju gdje će završiti njihova ambalaža. Drago mi je da mi ovdje svaki čep ili bocu popijenog pića možemo pretvoriti u nešto korisno. Jer, opet napominjem, plastika kao takva uopće nije loš materijal, nego smo mi loši vlasnici koji ne smišljaju načine na koje bismo je mogli trajno ostaviti u upotrebi – zaključila je Nzambi Matee, čija tvrtka je u samo tri godine s jednog narasla na čak 122 zaposlenika.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DU
Deleted user
21:21 22.02.2021.

Bravo, odlična ideja.

LA
lajh1985
21:07 22.02.2021.

Samo se nadam da gori na visokim na temperaturama...ne na niskim poput plastike